Infektolog o ublažavanju mjera: Puštanje javnog saobraćaja ostaviti za kraj

Vrlo brzo će doći vrijeme popuštanja restriktivnih mjera u Bosni i Hercegovini uvedenih zbog koronavirusa, međutim, mi moramo da uradimo neke statističke analize, jer ne možemo odluke donositi tek tako, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prim. dr. Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa u BiH.

“Po tim statističkim analizama treba da vidimo koliki je taj naš procenat moguće zaraženosti u BiH. Ako je to ispod jedan posto, odnosno ako je to 0,8 posto kao u Hrvatskoj ili Njemačkoj, onda bi mogli donijeti odluke o popuštanju pojedinih mjera. Međutim, ja preporučujem i Federalnom ministarstvu zdravstva, odnosno Kriznom štabu, i epidemiolozima u Bosni i Hercegovini, da ako ne mogu te analize oni da urade, neka im neko to uradi iz inostranstva. I na osnovu toga da se smanjuju mjere”, istakao je dr. Drljević.

Isto tako, kaže dr. Drljević, savjetovao bi da se te mjere rade po kantonima u Federaciji BiH. Jer, navodi, nije ista situacija u svim kantonima.

“Poznato je kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje ima puno više zaraženih, a kakva je u Tuzlanskom ili Zeničko-dobojskom kantonu gdje je taj broj manji. Tako da mislim da bi i po kantonima trebalo da se odredi način djelovanja i da se neke mjere ostave ili ukinu na nivou kantona. Normalno da kanton mora zahtijevati od Federalnog ministarstva zdravstva, odnosno Kriznog štaba, da se po toj epidemiološkoj situaciji uvedu ili ostave te mjere, s tim što sve to mora biti evidentirano, odnosno zasnovano na dokazima i mora biti naučno potkovano”, stava je dr. Drljević.

– Starijim osobama dozvoliti izlaske uz maksimalnu zaštitu –

Dr. Drljević cijeni kako je potrebno da dođe do smanjenja restriktivnih mjera koje se odnose na kretanje osoba starijih od 65 godina.

“Mislim da to treba. Ali, to mora biti stvarno strogo kontrolisano. Jer, treba znati mentalitet našeg naroda. Ako se to njima baš previše dozvoli na slobodnu procjenu, normalno da oni to neće ispunjavati u smislu zadržavanja određenih zaštitnih mjera. S druge strane, zaista je već prošlo mjesec dana od uvođenje mjera i pretpostavljam da im je više stvarno puno te izolacije i da neke svoje potrebe ne mogu obavljati, da su naprosto uskraćeni u tome. Međutim, trebalo bi uvesti oštrije sankcije. Ono što im se ostavi slobode da se ne ide izvan toga. Znači da se uvedu i sankcije za onoga ko ne poštuje te mjere”, stava je dr. Drljević

Jedna od osnovnih sankcija, kaže dr. Drljević, bi bila da se ne dozvoljava da se ide u grupi od više od dvije osobe.

“To bi bila bila osnovna i najvažnija sankcija. Ukoliko se to omogući i ukoliko se to bude pravilno sankcioniralo, mislim da bi popuštanje mjera vezano za kretanje starijih osoba imalo smisla”, cijeni dr. Drljević.

Cijeni da se može razmišljati i o otvaranju određenih prodavnica potrebnih za funkcionisanje normalnog života, kao što su radnje s odjećom i obućom, odnosno frizerski saloni, ali pod određenim strogim mjerama djelovanja.

“Mislim da treba razmišljati i u tom pravcu. Ali, sve da bude zasnovano na dokazima. Svi bi privredni subjekti trebalo da se striktno pridržavaju mjera. Naime, Federalni krizni štab bi mjere koje bi se uvele, koje su važne za privredu trebalo, da pošalje na analizu Federalnom ministartvu zdravstva. Tako da bi ono moglo da vidi šta se od tih mjera uklapa u trenutnu epidemiološku situaciju. Samo takva saradnja bi bila moguća i bila bi i opravdana. Međutim, uvođenje ili raspuštanje nekih mjera tek tako, zato što to neko tako smatra, mislim da bi bilo kontraproduktivno i da bi moglo da upropasti sve ovo dobro što smo do sada napravili”, smatra dr. Drljević.

– Saobraćaj glavni problem prenosa virusa –

No, kada je u pitanju ponovna uspostava javnog saobraćaja, kaže dr. Drljević, to je jedna od najkasnijih mjera koja bi trebala bili donesena.

“Sve drugo se može kontrolisati, pogotovo ti manji objekti, kao što je u inostranstvu propisano do 800 metara kvadratnih. O tome bi se svemu moglo razgovarati vrlo brzo. Međutim, saobraćaj je jedan od glavnih problema. Jedan od glavnih načina prenošenja je bilo, do sada, putem aviona i autobusa. Tu su se ljudi dugo nalazili u bliskom kontaktu. I mislim da bi to trebala biti jedna od posljednjih mjera koje bi trebalo ukinuti”, kaže dr. Drljević.

I kada dođe do popuštanja mjera, odnosno djelomičnog vraćanja života u normalnu, dr. Drljević cijeni kako će se nošenje zaštitne opreme trebati zadržati.

“To je sigurno. Ne što se tiče toliko rukavica, nego prije svega pranja i dezinfekcije ruku. To je osnovna i zaštitna mjera u zdravstvu, inače. I sve intrahospitalne infekcije, odnosno one infekcije koje se prenose u bolnici – gdje je zdravstveno osoblje može prenijeti sa bolesnika na bolesnika – uglavnom preko 90 posto se prenose rukama. To pranje, dezinfekcija ruku bi bila jedna od osnovnih mjera koja bi se morala pojačati. Mi smo to uvijek radili, ali zaista moramo pojačati do maksimuma. Nošenje maski mislim da bi se trebalo zadržati jako dugo, sve dok ne prođe prava opasnost od ove bolesti, odnosno dok ne bude prave vakcine. Iako i ja predviđam da će vrlo brzo u budućnosti doći do značajnog smanjenja oboljelih. Ako se budemo držali da ovaj rast bolesti bude ispod jedan posto, onda zaista možemo jako dugo što se tiče zdravstva izdržati u tom ritmu i mislim da to neće biti neki problem. Ali, što se tiče pranja ruku i nošenja maski, mislim da to treba jako dugo zadržati”, navodi dr. Drljević.

Za planiranje godišnjih odmora, smatra naš sagovornik, još je rano.

“Vidim da se neke turističke zemlje pripremaju, uređuju posebne liftove, da obezbjeđuju posebno da hrana bude pakovana… Ali, mislim da je ove godine rano o tome govoriti”, cijeni dr. Drljević.

Dr. Drljević je govorio i o tome da li nas očekuje novi val epidemije koronavirusa te da li ćemo sa virusom morati naučiti živjeti u budućnosti.

“Reaktivacija i ako do nje dođe ne bi to trebala biti neki problem za ljude koji su osviješteni i koji su svjesni toga da se moramo od sada boriti kao što se borimo sa gripom svake sezone, kada imamo sezonsku gripu. Zapravo, kako se borimo sa gripom tako ćemo se morati boriti sa koronavirusom. Ali, mislim da to ne bi trebao biti problem i da bi sada trebali biti osviješteni, a mislim da već jesmo donekle. Ali, neko naglo popuštanje, neka nagla euforija zaista bi bila kontraproduktivna”, kaže dr. Drljević.

– Dezinfekciona sredstva smanjuju broj, a ne uništavaju klice –

Strahovi da bi nas na jesen mogao pogoditi novi val koronavirusa, koji bi mogao biti još gori, kaže doktor, nisu opravdani.

“Nisu, ako se budemo pridržavali tih najosnovnijih higijensko-epidemioloških mjera, a to je pranje ruku, nošenje maski te održavanje socijalne distance. Uz te najosnovnije mjere, mislim da taj strah ipak nije opravdan”, kaže dr. Drljević.

Govorio je i o prodaji brojnih preparata i sredstava putem društvenih mreža i internet stranica koji su, navodno, efikasni u borbi protiv koronavirusa.

“Svi proizvodi imaju svoju vrijednost. Međutim, oni su potpuno beznačajni sa našeg aspekta. Prvo, moramo shvatiti da ovdje ne možemo uništiti klice nikada. Nije niko nikada uništio te klice sa tijela, odnosno ruku, pa ni ta dezinfekciona sredstva. Dezinfekciona sredstva nisu uništavanje klica, nego smanjivanje broja, i to je jedna od najvažnijih metoda. Jer, od broja klica zavisi da li će bolest uopće nastati ili neće. Tako da pranje ruku ostaje prod brojem 1. Znači, dezinficirati prljave ruke je Sizifov posao. Ruke u svakom slučaju treba oprati. Ako još možemo i dezinficirati, onda je to isto poželjno. Međutim, sama dezinfekcija, bez pranja ruku, dolazi samo u slučaju nužde, kada smo negdje u gradu i kada nismo u mogućnosti oprati ruke. Kada smo u mogućnosti, nema dezinfekcije bez prethodnog pranja ruku”, navodi dr. Drljević.

– Za ramazan izbjegavati skupove i u porodici i na molitvama –

Dr. Drljević naglašava da bi i jačanje imunološkog sistema trebao da bude stil života. To znači održavanje fizičke aktivnosti, korekcija ishrane, odnosno usmjeravanje pažnje na ishranu.

“Jer, primjetili smo i da kod ove bolesti gripe debljina je jedan od osnovnih faktora koji dovodi do komorbiditeta, pa čak može dovesti i do smrtnog ishoda. Pamtim dobro u vrijeme gripe H1N1 (nova gripa) da je većina tih mladih ljudi koji su umrli bila pretila, imali su 120 ili 130 kilograma. Kada se borimo protiv te debljine, kada pazimo na ishranu, kada se pridržavamo fizičke aktivnosti, to je najbolji put održavanja imuniteta i onda je to svakako najbolji put za sprečavanje komplikacija i infekcija, pa i COVID-19 infekcije”, stava je dr. Drljević.

U razgovoru za AA, dao je i savjete vjernicima koji će postiti tokom ramazan, kako i na koji način zaštititi sebe, ali i druge.

“Treba obratiti pažnju na to da se izbjegavaju skupovi, bilo veći porodični ili oni na mjestima gdje se održavaju molitve. S druge strane, nošenje maski kod posjeta starijim, pogotovo za vrijeme ramazana, mislim da je obavezno. Odnosno, nenošenje maski bilo bi kontraproduktivno. Što se tiče samog posta i ramazana, mislim da to u svakom pogledu i psihički i tjelesno podiže imunitet. Mislim da je to dobra stvar i da može samo koristiti u ovom periodu”, poručio je dr. Drljević.