Moguća glad “biblijskih razmjera” uzrokovana pandemijom

Pandemija koju je izazvao korona virus donijela je glad milionima ljudi širom svijeta što bi se moglo pogoršati naročito u područjima zahvaćenim sukobima, migracijama, ekonomskom krizom i klimatskim promjenama, pišu svjetski mediji ukazujući na izvještaj UN-a koji upozorava na katastrofu nezabilježenu od Drugog svjetskog rata, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Na “rubu pandemije gladi”

Šef UN-ove agencije za hranu upozorava da je svijet na “rubu pandemije gladi” dok se bori s globalnom krizom korona virusa te da bi se roku od samo nekoliko mjeseci mogao suočiti s glađu “biblijskih razmjera”, javio je CBS News.

Oko 135 miliona ljudi ima akutni nedostatak hrane i suočeno je s glađu izazvanom različitim faktorima – poput ratova ili prirodnih katastrofa, navodi se u izvještaju objavljenom ove sedmice nazvanom Globalni izvještaj o prehrambenoj krizi 2020. godine. Korona virus bi do kraja godine mogao gurnuti dodatnih 130 miliona ljudi “do ivice gladi”, rekao je Dejvid Bizli (David Beasley), direktor Svjetskog programa za hranu UN-a.

U obraćanju Vijeću sigurnosti šef UN-ove agencije za hranu je rekao je da postoji “stvarna opasnost da bi više ljudi moglo umrijeti od ekonomskog uticaja COVID-19 nego od samog virusa.”

“U najgorem scenariju, mogli bismo posmatrati glad u oko tridesetak zemalja, a zapravo u 10 od tih zemalja već imamo više od milion ljudi po državi koji su na rubu gladi”, rekao je Bizli.

Prema njegovim riječima Svjetski program za hranu, koji djeluje u borbi protiv gladi u svijetu, opslužuje gotovo 100 miliona ljudi dnevno, uključujući 30 miliona koji ovise o organizaciji. Rekao je da svake večeri 821 milion ljudi gladni legnu u krevet, napisao je CBS News.

‘Milioni vise na nitima”

Upozorenje Svjetskog programa za hranu (WFP) da bi oko 265 miliona ljudi moglo biti gurnuto u akutnu nesigurnost hrane zbog Covid-19, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnjeg broja, ukazuje na činjenicu koliko je korona virus “potencijalno katastrofalan” za zemlje koje već trpe nedostatak hrane uzrokovane ratom, migracijama, klimatskim promjenama ili siromaštvom, ističe britanski list The Guardian.

Dok je većina ljudi koji pate od akutnog nedostatka hrane 2019. godine živjela u zemljama zahvaćenim sukobima (77 miliona), klimatskim promjenama (34 miliona) i ekonomskim krizama (24 miliona ljudi), korona virus je masovno zakomplikovao postojeće krize i prijeti pogoršanjem drugih.

Kao što je glavni ekonomist WFP-a, Arif Husain upozorio, “COVID-19 potencijalno je katastrofalan za milione koji su već visi o niti. To je udarac čekićem za milione više koji mogu jesti samo ako dobiju dnevnicu. Zastoj i globalna ekonomska recesija već su desetkovali njihova gnijezda. Potreban je samo još jedan šok – poput COVID-19 – da ih gurnete preko ruba. Sada moramo zajednički djelovati kako bismo ublažili posljedice ove globalne katastrofe.”

Novo upozorenje pojačava zabrinutost koju je prošlog mjeseca izrazila Lola Kastro (Castro), regionalna direktorica WFP-a za južnu Afriku. Ona je rekla da će prekid programa hrane za milione ljudi u 12 zemalja koje pokrivaju, a koji su tri godina zaredom imali lošu žetvu zbog suše, imati “kritičan uticaj”. “Sezona je u posljednje tri godine bila vrlo, vrlo teška, što je 45 miliona ljudi ostavilo bez hrane”.

Prioriteti donatora

Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, šef Svjetskog programa za hranu Dejvid Bizli rekao je da su potrebne hitne mjere kako bi se najgora humanitarna katastrofa od Drugog svjetskog rata te da je potrebno “mudro i brzo djelovati”, naglašava BBC.

Šef WFP-a, koji se upravo oporavio od Covid-19, započeo je svoje obraćanje riječima “izvinite što ću govoriti direktno” izrazivši bojazan da bi 30 miliona ljudi, a možda i više, moglo umrijeti za nekoliko mjeseci ako UN ne osigura više sredstava i hrane.

Bizli je rekao da mu niko nije rekao da će okrenuti leđa najugroženijima, ali da mu je rečeno kako će donatori najprije pregledati stanje u svojim zemljama. Ipak, ističe BBC, upozorio je da bi haos drugdje mogao kružiti oko svijeta. “Na ovaj ili onaj način svijet će za to platiti.” Njegovo direktno upozorenje je glasilo da je bolje raditi zajedno, na temelju činjenice, a ne iz straha, naglašava BBC.

Četvrti godišnji izvještaj Globalne mreže protiv kriza s hranom – međunarodnim savezom koji djeluje na rješavanju temeljnih uzroka ekstremne gladi – ističe Jemen, Demokratsku Republiku Kongo, Afganistan, Venezuela, Etiopiju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Nigeriju i Haiti. U Južnom Sudanu 61 posto stanovništva prošle je godine pogođeno prehrambenom krizom, navodi se u izvještaju.

Ranije ovog mjeseca, izvještaj WFP-a je naveo da je zbog krize finansiranja prepolovljena pomoć dijelovima ratom razorenog Jemena koji su kontrolisali Huti pobunjenici. U njemu je rečeno da su neki donatori obustavili pomoć zbog zabrinutosti da su Huti snage ometale isporuku. WFP hrani više od 12 miliona stanovnika Jemena.

Stampedo očajno gladnih ljudi

Korona virus se ponekad naziva faktorom koji je izjednačio bogate i siromašne koji podjednako strahuju od Covid-19, ali kada je u pitanju hrana, izjednačavanje se završava. Siromašni ljudi i narodi koji sada gladuju suočavaju se s još većom prijetnjom, napisao je The New York Times naglasivši da će izbjeglice i ljudi koji žive u zonama sukoba vjerovatno biti najteže pogođeni.

U kenijskoj prijestolnici, Najrobiju, prilikom podjele brašna i ulja očajno gladnim ljudima, napravljen je stampedo u kojem su mnogi povrijeđeni, a dvoje smrtno stradalo. Širom Kolumbije siromašna domaćinstva na prozorima i balkonima postavljaju crvenu odjeću i zastave kao znak da su gladni. U Venecueli bi pandemija mogla nanijeti razorni udarac milionima koji već žive u najvećem svjetskom ekonomskom kolapsu izvan ratnog područja.

Ahmad Bajuš, građevinski radnik koji je raseljen u provinciju Idlib na sjeveru Sirije, rekao je da su se on i mnogi drugi prijavili za primanje hrane od grupa za pomoć, ali da to tek treba stići. “Očekujem pravu glad ako se nastavi ovako na sjeveru”, rekao je.

Neizvjesnost u vezi s hranom raste i u Indiji, gdje se milioni radnika koji su radili za dnevnice suočavaju s budućnošću u kojoj je glad neposrednija prijetnja od virusa. U Nju Delhiju na hiljade radnika stoje u redovima za hljeb i prženo povrće kako bi utolili glad. Radnik Nihal Sinh kaže da ga je sram moliti za hranu, ali da nema druge mogućnosti. “Mjere ograničenja pogazile su naše dostojanstvo”, rekao je.

New York Times dodaje da su usred mjera ograničenja i brige zbog gladi u Indiji, ali i u drugim zemljama – od Hondurasa, Venecuele do Južne Afrike – zabilježeni protesti i pljačke. Obustavom nastave više od 368 miliona djece izgubilo je hranjive obroke i grickalice koje inače dobivaju u školi. List također ističe da je mnoštvo je dobrotvornih lokalnih organizacija i akcija koje nastoje pomoći kupovinom obroka za ugrožene porodice, ali da je to za mnoge samo “kap u okeanu”.