Izetbegović: BiH će se u narednoj godini suočavati s dva problema

Dok se u godini koja je na izmaku tek naziralo svjetlo na kraju tunela, 2016. godinu pamtit ćemo po tome što se Bosna i Hercegovina značajno pokrenula na reformskom putu, podnijela aplikaciju za članstvo u Evropsku uniju, preuzela MAP te zaposlila desetke hiljada novih radnika – kazao je u razgovoru za Fenu član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, ocjenjujući da će naredna godina biti godina kada će BiH napraviti ove snažne i vidljive iskorake.

Kada pogledamo godinu iza nas ne možemo a da ne krenemo od političkog angažmana bh. institucija i Predsjedništva BiH na evropskom putu?

Prošla godina bila je obilježena pozitivnom akumulacijom odluka od Predsjedništva BiH, preko parlamenata te do pozitivne reakcije Evropske unije. Niz toga što je urađeno vratilo je BiH, kako je rekao šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, na tračnice evropskih integracija. Počelo je s izjavom Predsjedništva iz januara, u februaru imali smo odluke oba doma Parlamentarne skupštine, zatim je prihvaćena Izjava Predsjedništva o poduzimanju aktivnosti koje će nas vratiti na evropski put.

Nakon toga, na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Vijeće ministara usvojilo je Reformsku agendu, a poslije i entitetske vlade. Imali smo najpozitivniji izvještaj Evropske komisije otkada se vrši monitoring, a onda i prvu sjednicu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u novembru. Definitivno se može kazati da je BiH ponovo pokrenuta na njenom reformskom putu iz zastoja koji je trajao osam godina. Samo se na SSP čekalo sedam godina da bude pokrenut, jer neke stvari nismo bili ispunili.

U tom kontekstu, kako ocjenjujete primjenu Reformske agende te da li ona već pokazuje pozitivne rezultate?

Apsolutno. U djelovanju Vijeća ministara i entitetskih vlada očigledan je napredak napravljen u odnosu na 2014. godinu. Vijeće ministara je usvojilo niz strategija i akcionih planova, veoma dobro je reagiralo kada je u pitanju zaštita tržišta i privrede BiH, odnosno kada je u pitanju izvoz mlijeka, krompira, mliječnih proizvoda te zaštita velike kvote mesa koja je odobrena od vlade Turske i koja može da „povuče“ našu mesnu industriju i poljoprivredu.

Za proizvodnju od 10.000 do 15.000 tona mesa potrebno je oko 150.000 tona silaže, dakle u tom projektu možemo podići, ne samo mesnu industriju nego i poljoprivredu. Strategija koja se odnosi na brzo povlačenje iz fondova IPA II također je usvojena, tako da se može reći da je ambiciozna agenda Vijeća ministara u potpunosti provedena po planu. Jedna trećina kompletnog plana Reformske agende za Vladu Federacije BiH već je provedena u ovoj godini, gdje je najzahtjevniji bio Zakon o radu. Ovih dana vidimo kako to teško ide u Republici Srpskoj, a mi smo to uradili još u julu unatoč svim otporima, jer Federalna vlada će uraditi ono što je dobro za privredu i za radnike. Nekada ima nerazumijevanja, ali neke stvari se moraju hrabro uraditi, a ova vlada koju predvodi Fadil Novalić je takva – hrabra Vlada koja će uraditi potrebne rezove da bi nam bilo bolje. To su transparentni i jasni rezultati onoga što su uradile vlade, a najjasniji i najtransparentniji je podatak da smo zapošljavali više od 1.000 radnika mjesečno. Moje predizborno obećanje da možemo napraviti 100.000 novih radnih mjesta za 10 godina, a koje je bilo dovođeno u pitanje, sada je itekako potvrđeno.

Taj plan možemo ispuniti i brže ako budemo sačuvali koaliciju SDA – SBB. Također, jasan numerički pokazatelj je i prikupljanje poreza za koje podaci govore da su prihodi od indirektnih poreza porasli za 4,3 posto, a od direktnih 3,5 posto. Prihodi od indirektnih poreza tokom 10 mjeseci iznosili su za 200 miliona KM više nego što je planirano. To znači da se budžeti bolje pune.

Šta bi, po Vama, moglo biti najveći unutrašnjopolitički izazov u 2016. godini?

Bosna i Hercegovina će se u narednoj godini suočavati s dva problema. Jedan od njih je zabluda da je interes RS-a suprotstavljen interesu BiH. Moramo se riješiti te zablude i popraviti odnose, a ne nastavljati iscrpljivati se u borbi između entiteta i države, umjesto da stvaramo sinergiju. BiH treba zaštititi enitete i njihove građane te pomoći im da bolje žive. Entiteti moraju funkcionirati zajedno, a ne suprotstavljeni jedan drugom. To će biti glavni izazov u 2016. – referendumi, borba protiv Tužilaštva, SIPA-e, odnosno agencija i institucija na najvišem državnom nivou. Nadam se da ćemo u tom pogledu biti zreliji i pametniji u narednoj godini i da ćemo uspjeti napraviti iskorake.

Druga sjena koja se nadvila nad BiH jeste nasilni ekstremizam koji se ispoljio u terorističkim aktima, u kojima su izgubljeni ljudski životi. Nismo dovoljno ozbiljno prepoznali tu pojavu, jer su bosanski muslimani “živjeli” širokogrudni i inkluzivni islam i zato što u našem biću nema toga što bi prepoznalo bojazan da neko uime vjere može činiti nasilje, ubijati ljude ili ih porobljavati. Tek ove godine bili smo spremni da se s tim suočimo, a niz naših reakcija koje su kulminirale zajedničkom izjavom vjerskih, političkih krugova Bošnjaka pokazalo je da smo prepoznali fizionomiju takvih napada i da smo odlučili da im se suprotstavimo institucionalno, ideološki, kao i na sve druge načine. Ovih dana imali smo i hapšenja ljudi koji su planirali vrlo opasne stvari za Novu godinu, vidjet ćemo koliko u tome ima istine. U svakom slučaju, država i narod naći će način da se odbrane i od tog problema. Presudno je sačuvati koaliciju koju smo napravili u prvoj polovini ove godine. SBB i Fahrudin Radončić bi mogli itekako pomoći da se stvari stabiliziraju kako bismo imali moćnu koaliciju koja ima dovoljno kapaciteta u parlamentima i iskusnih ljudi koje imenuje u izvršnoj vlasti, a koji bi mogli BiH snažno povući naprijed. U tom slučaju, broj od 15.000 zaposlenih bi od 2016. mogao biti povećan na 30.000 godišnje, tokom naredne tri godine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović teritorijalnu reorganizaciju Federacije uslovljava izmjenama Izbornog zakona. Kakav je Vaš stav?

Mislim da je pogrešno shvaćen u tom pogledu. Ni Čović, niti svi mi više ništa ne uslovljavamo. Svjesni smo da u BiH niko nikome više ništa ne može uslovljavati. Ako se neke stvari pokažu teške za dogovor – stavljat ćemo ih ustranu, a tokom slijedeće tri godine radit ćemo na stvarima na kojima je to moguće. Prije svega, fokusirat ćemo se na socijalne i ekonomske probleme te probleme upošljavanja i privrede da bismo olakšali život građanima BiH i povećali standard. Razgovarali smo i o ujedinjavanju kantona, ali to još  nije bio dogovor već samo spomenute teme. Međutim, pitanje kantona je jasna stvar – naravno da je bolje imati jedan kanton umjesto dva ili tri te smanjiti administraciju. I situacija u ostalom evropskim regijama je slična, tako da i mi trebamo težiti tome.

Nadam se da ćemo relativno brzo pronaći rješenje za presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“, a također je vrijeme da se za Grad Mostar pronađe funkcionalno rješenje, jer to predugo traje. Mislim da će reakcija HDZ-a o pitanju Mostara biti dobra, a SDA će, na bazi Fileovog rješenja slučaja “Sejdić i Finci”, osmisliti prihvatljive varijante. Na tome ćemo raditi tokom slijedećih nekoliko mjeseci, a ako ne bude išlo, vratit ćemo se na jednostavnije stvari koje ne znače duboke reforme, ali znače jednostavniji život.

Prošlu godinu obilježila su tzv. “prepakivanja vlasti” i koalicije. Hoće li, gospodine Izetbegoviću, aktuelna koalicija na federalnom i državnom nivou izdržati do kraja mandata?

Moglo bi se desiti da izdrži i do kraja mandata te da zajednički uđe u slijedeći mandat, jer to je potrebno BiH. Zbog toga smo i bili za preskakanje lokalnih izbora i spajanje s parlamentarnim, jer stalno imamo izbore i sudare rivalskih stranaka koje onemogućuju reforme i konsenzus o bitnim stvarima. Sada su sazrela rukovodstva i SDA i SBB-a, shvatili smo da ima mnogo bitnijih stvari od međusobne borbe za vlast. Stoga očekujem da će ova koalicija potrajati i duže od jednog mandata tokom kojeg bi ovoj zemlji mogla donijeti stabilnost i dobre rezultate u reformama i obnovi ekonomije.

Čini se da je za dobro funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH ključan odnos na relaciji Izetbegović – Radončić – Čović. Kako ocjenjujete trenutne odnose između vas?

Naši odnosi su jako dobri, na stvari gledamo gotovo jednako, naročito Radončić i ja. Međutim, ovi odnosi bi trebali biti intenzivniji, trebali smo se češće viđati i više komunicirati te više raditi na rješavanju problema.

U prošloj godini imali ste vrlo dinamičnu korespondenciju s vlastima u Republici Srpskoj, s Vaše strane išle su apelacije Ustavnom sudu BiH, a s njihove prijetnje referendumom. Kako to doprinosi procesima koji su ispred nas u narednoj godini?

Ovdje se ne mogu stavljati paralele, nit se povezivati posljedično-uzročno jedno s drugim. Vlasti u RS-u rade antidejtonske stvari, planiraju protivustavne aktivnosti. To su nedvosmisleno rekli i predstavnici EU i OHR-a, kao i ostali predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Vlasti RS-a konstantno ulaze u konflikte s nama državom, s međunarodnom zajednicom…S druge strane, krećem se unutar onoga što nam Ustav BiH garantira. Pokušavam ispraviti diskriminacije i relikte iz nekih loših vremena. Imam pravo zaustaviti zakon kojim se proslavlja dan kada je jedan narod odlučio da se teritorijalno odvoji od ostala dva naroda, a onda to obilježava pravoslavnom slavom.

To nisu uporedive stvari – kazati da SIPA, Tužilaštvo i Sud BiH više ne postoje na polovini teritorije BiH predstavlja dramatičan sudar s Ustavom i zakonom ove zemlje, kao i s Dejtonskim sporazumom. Moja apelacija da se ovakva diskriminacija ispravi jeste unutar garancija Dejtonskog sporazuma. Ono što je paradigma za odnose s RS-om jeste moja akcija da se fabrika hrane smjesti u Doboj, dakle na teritoriji RS-a, a u kojoj bi bio zaposlen jednak broj Srba, Hrvata i Bošnjaka. Reakcija predsjednika RS-a na to je bila nepristojna i bespotrebna – kazao je da nisam dobrodošao u Republiku Srpsku, iako sam ponudio rješenje. Zboga toga ne trebamo stavljati moje i aktivnosti nekih lidera iz RS-a u isti koš.

Na međunarodnom planu dolazi do značajnih geopolitičkih promjena koje se vjerovatno odražavaju na rad Vijeća za implementaciju mira (PIC). Kako gledate na novonastale odnose u toj instituciji, posebno na ulogu Rusije?

Uloga Rusije sada je promijenjena. Rusija često neselektivno staje uz RS i njene lidere, bez obzira na to da li je to što oni rade dobro ili loše, pa i za narod u ovom entitetu. Nadam se da će se to promijeniti te da će Rusija bolje procijeniti šta je istinski interes Balkana, BiH, RS-a i srpskog naroda na ovim prostorima te da će pomoći da idemo ka pomirenju i smirenju situacije.

Da li dolazak premijera Srbije Aleksandra Vučića 9. januara u Banju Luku baca sjenu na sve što je poduzeto na normalizaciji odnosa u prethodnoj godini između BiH i Srbije?

Politika Aleksandra Vučića pokušava pomiriti teško pomirljive stvari. Vučić se snažno zalaže za proces pomirenja bošnjačkog i srpskog naroda, stabilizaciju i normalizaciju odnosa naših zemalja. Rekao je da će doći u Sarajevo i u Novi Pazar, a potom ponovo staje uz Milorada Dodika i kaže da će otići u Banju Luku 9. januara. Možda Vučić ima neki plan koji meni za sada nije jasan. Razgovarali smo prethodna dva dana, prekjučer su premijeri Vučić i Davutoglu insistirali da predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić dođe u Novi Pazar kako bi se sastali.

To je pozitivno s Vučićeve strane. On za sada pokušava stajati na dvije pozicije koje možda pokušava i približiti –  veoma  je sposoban i uticajan političar. Ako je to njegova namjera, želim mu svako dobro. Ali ne vidim da njegov dolazak 9. januara u Banju Luku može pomoći tom procesu, to samo može ohrabriti stvari da idu u pogrešnom smjeru, ali odluka je njegova. Tokom telefonskog razgovora kazao mi je da je bio malo iznenađen što sam na taj način dočekao njegovu namjeru da ode u Banju Luku te da nema namjeru unositi nemir već, naprotiv, da želi smiriti situaciju. Pred nama je 9. januar i naredna godina, pa ćemo vidjeti šta će premijer Vučić i svi mi zajedno uspjeti uraditi u vremenu koje je pred nama.

Reformska agenda, strukturalni dijalog, Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP), ekonomski pokazatelji… Očekuje li nas u 2016. godini veliko “pospremanje” države?

Sljedeću godinu pamtit ćemo kao godinu kada je Bosna i Hercegovina napravila snažne i vidljive iskorake, dok se u godini koja je na izmaku tek naziralo svjetlo na kraju tunela. Pamtićemo je kao jako dobru godinu, kada se BiH značajno pokrenula na reformskom putu, uložila aplikaciju za članstvo u EU, preuzela MAP, zaposlila desetke hiljada novih radnika, privukla nove investicije i turiste te napredovala u pogledu izvještaja Svjetske banke “Doing Business “, po  kojem je ove godine, po uslovima poslovanja, popravila poziciju za čak 28 mjesta. Također, u Federaciji BiH imali smo povećanje broja noćenja za 27 posto, što je početak turističkog buma, koji će 2016. biti još veći.