U “njemačkom Wuhanu” čak 14 posto ljudi ima imunitet na koronu?!

Gradić Gangelt, blizu granice s Holandijom, u kojem se virus prvi put pojavio u Njemačkoj i koji zbog ogromne pogođenosti korona virusom zovu “njemački Wuhan” (15 posto populacije je zaraženo, ali je smrtnost veoma mala, tek 0,37 posto), dospjela u ovih dana u žiži svjetske javnosti zbog rezultata jednog istraživanja.

Naime, istraživanje na čijem je čelu bio profesor Hendrik Streeck, obavili su stručnjaci Univerzitetske bolnice iz Bonna.

Naučnici su otkrili su da su nakon pretraga krvi lokalnih stanovnika, kod svakog sedmog otkrili da je bio zaražen, ali da je imun da koronavirus. Neki od tih ljudi uopšte nisu imali simptome.

Od ukupno 12.000 stanovnika Gangelta, naučnici su istraživanje obavili na čak njih 1.000, uradili su im nalaze krvi, bris grla i ispunili anketu.

Kod 14 posto testiranih u istraživanju utvrđeno je da imaju antitijela, što ukazuje na prethodnu infekciju. Ova grupa ljudi, kažu, više ne može biti zaražena koronavirusom.

Stvarna stopa infekcije je jako važna, napominju stručnjaci. Kada dovoljno ljudi ima razvijen imunitet, virus se neće moći širiti tako lako, to je koncept koji se naziva imunitet krda. No, ovaj njemački grad još uvijek nije blizu tog praga.

Nakon što su ovi rezultati objavljeni u medijima, oglasilo se nekoliko stručnjaka iz Velike Britanija i dalo svoje mišljenje.

“Otkriće da 14% stanovništva Gangelta u Njemačkoj ima antitijela na virus koji uzrokuje COVID19 je zanimljivo, ali ni na koji način ne dokazuje da je 14% stanovništva imuno, kao što sugeriraju ovi izvještaji. Iako je to nedvojbeno dobar znak, samo postojanje antitijela ne mora nužno dokazati imunitet, kao što se često tvrdi. Ne znamo kakvi su korelati zaštite, mjerljivi znakovi da neko ima imunitet na neku bolest za ovaj virus i ne znamo koliko će imunitet trajati”, kazao je dr. Simon Clarke profesor za staničnu mikrobiologiju na Univerzitetu u Readingu.

“Važno je razumjeti osjetljivost i specifičnost serološkog testa koji se koristi u njemačkim studijama kako bi se osiguralo da test ne pokupi antitijelo na druge koronske viruse. Imunološki odgovor na COVID19 još nije shvaćen – poznato je za neke druge koronaviruse koji zaraze ljude da je moguća ponovna infekcija istim virusom. Iako su se autori ovog rada pozivali na mogući imunitet krda, prerano je davati takve izjave – potrebno je najprije razumjeti hoće li i koliko dugo antitijelo na COVID19 signalizirati zaštitu najprije”, smatra profesor epidemiologije zaraznih bolesti David Heymann iz Londona.

“Ova je studija dobrodošla dobra vijest koja pokazuje da je značajan broj ljudi razvio antitijela i da je ukupna stopa smrtnosti možda niža od trenutnih procjena. Rezultati ovise o kvaliteti korištenog testa na antitijelo. Kao što spominju, 15% posto prijašnje infekcije usporit će širenje virusa, vjerovatno za oko 20%. Važno je da se slična ispitivanja antitijela provode i na drugim mjestima i da se redovno, bez odgađanja, upoređuju izvještaji”, kaže Keith Neal, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetu u Nottinghamu.