Što se krije iza švedske “liberalne” strategije borbe protiv koronavirusa

Dok se ljudi širom svijeta suočavaju s rigoroznim mjerama ograničavanja kretanja, uvedenima kako bi se maksimalno smanjila mogućnost širenja novog koronavirusa, jedna se zemlja odlučila za nešto drukčiji pristup. Radi se, dakako, o Švedskoj. Da odmah pripomenemo, Švedska također ima uvedene vrlo restriktivne zaštitne mjere, ali one su značajno “mekše” nego u ostalim evropskim zemljama. Zabranjena su okupljanja više od 50 ljudi, no škole, restorani, kafići i teretane i dalje su otvoreni.

Švedska to radi unatoč činjenici da je u toj zemllji više od tri hiljade pozitivnih na Sars-CoV-2, te 105 umrlih, što je uvjerljivo najviše u Skandinaviji.

To je, dakako, naišlo na podijeljene reakcije javnosti. Neki smatraju da Švedska srlja u kataklizmu biblijskih razmjera, dok drugi javno kritiziraju takve stanove tvrdeći da otpor vlastima sada nikako nije potreban.

Švedska se poziva na naučne modele predikcije, odnosno predviđanja daljnjeg razvoja epidemije. Ipak, kako piše BBC, niko ne može sa sigurnošću reći kako će se situacija dalje razvijati. Navode kako su proteklog vikenda u Švedskoj čak bili otvoreni i noćni klubovi, uz restrikciju od maksimalno 50 gostiju. Dodaje se i kako je zima bila duga i hladna, pa su mnogi ovih dana pohrlili na otvoreno kako bi uživali u kojoj zraci sunca.

Iako su uvedene i neke oštrije restrikcije, poput spomenutog ograničenja broja osoba kojima je dozvoljeno okupljanje, švedske vlasti zasad ipak građanima umjesto naredbi i zabrana daju uglavnom preporuke, a na njima je da odluče u kojoj će ih mjeri slijediti. Sudeći prema prizorima s ulica tamošnjih gradova, ogromna većina ih se pridržava.

Kompanija koja upravlja javnim gradskim prijevozom u Sotckholmu kaže da joj je broj putnika prošle sedmice bio upola manji od prosjeka, a prema nekim istraživanjima, gotovo polovina stanovnika glavnog grada radi od kuće, a pritom valja napomenuti da u ured, zahvaljujući tehnološkim inovacijama i poslovnoj kulturi koja godinama promiče rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme, ne dolazi čak 90 posto zaposlenika najvećih firmi.

U ovoj činjenici krije se jedan od ključeva vladine strategije, a to je samoodgovornost.

Valja istaknuti kako je švedski premijer Stefan Löfven pozvao na oprez, unatoč liberalnijim mjerama u odnosu na ostatak svijeta.

– Mi odrasli moramo se ponašati kao što se ponašaju odrasli ljudi. Najgore je širiti tračeve i paniku. Niko u ovoj krizi nije sam, ali osobna odgovornost je sada posebno važna – rekao je.

Sudeći prema velikoj anketi koju je o tom njegovom istupu provela agencija Novus, većina Šveđana podržava vladinu antikorona strategiju. Istovremeno, velik dio tamošnje javnosti ima snažno povjerenje u javne institucije pa zato u ogromnim postocima i slijede njihove preporuke. BBC navodi da bi važan faktor mogao biti i demografski ustroj države, s obzirom da je u Švedskoj kudikamo više domaćinstava u kojima živi samo jedna osoba, za razliku od mediteranskog bazena u kojemu nije rijetkost da u istom objektu živi i nekoliko generacija iste porodice, što značajno uvećava mogućnost širenja zaraze.

Većina predikcija temelji se na podacima koje zasad imamo u vezi epidemija ebole, gripe i SARS-a. Švedska ima malu populaciju i svega jednu metropolitansku regiju, što je čini posebno zanimljivom za proučavanje ove pandemije.

Švedske javnozdravstvene vlasti tvrde da je cilj povećavanje bolničkih kapaciteta. Prema simulacijama koje su proveli, nužni su liječnici specijalisti, a zanimljivo je da njihova predviđanja idu u smjeru da je Švedskoj potrebno manje bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika nego u Norveškoj, Danskoj, pa čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Švedske vlasti, koje su objavile da je najveći broj oboljelih u Stockholmu, vjeruju da će mnogi biti zaraženi, ali da će tek jedan od njih pet zahtijevati bolničku njegu. Naravno, u ovom je trenutku teško reći koliko asimptomatskih bolesnika širi virus uokolo, ali odluke švedske vlade usmjerene su prema sprečavanju kolapsa zdravstvenog sistema, objašnjava The Local.

No, zašto su Šveđani odlučili ovako reagirati?

Prema pisanju BBC-ja, škole rade jer su vlasti na taj način htjele pomoći, između ostaloga, onim roditeljima koji nemaju gdje ostaviti svoju djecu. Riječ je o stotinama ljudi koji rade u ključnim sektorima, poput zdravstva, prijevoza i opskrbe hranom. S druge strane, švedske su se vlasti pozvale na medicinske informacije po kojima djeca izuzetno rijetko razvijaju komplikacije uslijed koronavirusa.

Osim što smatraju da bi potpuno zatvaranje zemlje moglo imati izuzetno štetne ekonomske posljedice, vjeruju i da bi to moglo dovesti do više smrtnih slučajeva.

BBC ističe i da Šveđani obožavaju biti na otvorenom te da su tamošnje vlasti toga jako dobro svjesne pa se i tu krije jedan od razloga zašto ih nisu natjerali da ostanu doma jer time nastoje sačuvati njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

– Moramo kombinirati minimiziranje utjecaja virusa na zdravlje ljudi i na ekonomiju, izjavio je šef švedske gospodarske komore Andreas Hatzigeorgiou.

– Poslovna zajednica ovdje doista smatra da je švedski pristup razumniji nego u mnogim drugim državama, rekao je.

Ipak, ima i disonantnih tonova.

“Švedska mora odmah promijeniti smjer kako bi izbjegla katastrofalan razvoj sličan onome što se događa u Italiji. Švedska je samo koju sedmicu iza Italije. Ondje je cijela zemlja zatvorena, isto kao Francuska, Španija, pa čak i Njemačka. Takva mjera dat će rezultata za nekoliko sedmica. Zašto oklijevati?” pitaju se u svom zajedničkom istupu u dnevnom listu Dagen Nyheteru doktor filozofije Stefan Hanson i docentica epidemiologije na Institutu Karolinska Claudia Hanson.

“Nema razloga za čekanje. Vrijeme je da premijer preuzme inicijativu i donese političku odluku da se Švedska zaštiti”, napisalo je dvoje stručnjaka još prije 15-ak dana.

– Mislim da su ljudi skloni slijediti preporuke, ali u ovako kritičnoj situaciji nisam sigurna je li to dovoljno, kaže epidemiologinja Emma Frans. Ona pritom poziva na ‘jasnije upute’ ljudima o načinu na koji bi trebali stupati u interakcije s drugima na javnim mjestima, trgovinama ili teretanama.

– Istorija će presuditi koji su političari i naučnici donijeli najbolje odluke dosad. Niko zapravo ne zna koje će mjere biti najučinkovitije. Ono što vam mogu reći da mi je drago što ja nisam jedna od onih koji donose odluke, zaključila je doktorica Frans.