Može li koronavirus ostati u zraku?

Korona virus širi se brzo i agresivno, zbog čega mnogi od nas pomno razmatraju kako se družimo jedni s drugima, kako čistimo površine i pribor i pitamo se je li vrijeme da se potpuno izoliramo od vanjskog svijeta, piše Al Jazeera.

Znamo da se virus primarno prenosi kapljičnim putem, kad zaražena osoba kašlje ili kiše. Jedno kašljanje može proizvesti do 3.000 kapljica, a jedno kihanje čak 10.000.

Kapljice potom padnu na neku površinu ili ih druga osoba udahne ili padnu na površinu koju nezaražena osoba dotakne, a koja potom dotakne svoje lice, posebno usta, nos, uši ili oči.

Ta metoda prenošenja poznata je kao kapljični put. Dok je u tim kapljicama, korona virus u zraku se zadržava kratko i putuje kratko prije nego što ga povuče gravitacija nakon što bude iskašljan ili iskihan.

Trenutno se istražuje tačno vrijeme koliko virus može preživjeti u zraku van tijela domaćina. Prema izvještaju nedavno objavljenom u časopisu New England Journal of Medicine, neke studije tvrde da je to nekoliko sekundi, dok jedna kaže da bi to moglo biti dva do tri sata.

Koliko god virus mogao trajati, dok je u zraku u kapljicama, svako unutar dva metra od osobe koja je kihnula ili kašljala može ga udahnuti i zaraziti se. Neometana kapljica iz kihanja može putovati približno 60 metara, ali većina bude uhvaćena u tkiva.

Kapljice s virusom mogu ostati u zraku

Virus može ostati u zraku u mnogo manjim kapljicama, prema nekim novim dokazima objavljenim u istom časopisu ove sedmice od naučnika na Univerzitetu Princeton, UCLA-u i američkoj istraživačkoj agenciji, Nacionalnom zdravstvenom institutu (NIH) – iako ne u znatnim količinama.

Važno je imati na umu da su te studije preliminarne i da su im druga istraživanja protivrječna, ali ako su tačna, to bi moglo objasniti zašto se tako veliki broj ljudi zarazi tako brzo.

Kad virus postane prenosiv zrakom, opisuje se kao aerosol. To znači da ostaje u zraku u malim kapljicama vode – manjima od onih koji se iskašlju ili iskišu – dugo nakon što su veće kapljice pale na površinu ili su udahnute.

Te sitne kapljice mogu satima ostati u zraku ako su uvjeti pravi – smanjen protok zraka, otvoren prostor i prava temperatura.

Kad pomislimo na viruse koji se prenose zrakom, većina doktora navodi ospice. Kada se osoba zaražena ospicama nakašlje ili kihne, virus može ostati u zraku u sitnim česticama dva sata, čekajući sljedeću žrtvu koja će ga dobiti udisanjem.

Dokazi koje imamo da se korona virus ponaša na isti način djelomični su. Izgleda da ima neke karakteristike aerosola samo kada se testira u laboratorijskim uvjetima.

Studije iz “pravog svijeta” kako se virus ponaša u zraku, provedene u bolničkim sobama u kojima su boravili zaraženi pacijenti, dosad su se pokazale negativnima. Međutim, naučnici naglašavaju da je potrebno još istraživati prije nego što budu u stanju donijeti ikakve konačne zaključke.

Daleko je hitnije fokusirati se na načine na koje znamo da se širi.

Osim kapljičnim putem, virus se prenosi i preko površina na koje je pao. Tek sada postaje jasno koliko dugo virus može ostati na površinama ako se ne čiste redovno.

Korona virusi poznati su kao posebno otporni kad je riječ o tome gdje i koliko dugo mogu preživjeti bez ljudskog domaćina.

Čistiti površine u kući

Studija koju je prošle sedmice objavio NIH pokazala je da u idealnim uvjetima virus može preživjeti do 24 sata na kartonu i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku.

Jedini razlog zbog kojeg duže opstaje na površinama nego u zraku jest gravitacija; fizički se ne može u zraku zadržati dugo.

Kada je virus prisutan na tim površinama, potrebno je da ga osoba dotakne rukama. Kad potom dotakne usta, nos, oči ili uši, može pronaći put do dišnog puta osobe i zaraza počinje.

Stoga je ključno da se površine u domaćinstvu čiste dezinfekcijskim sredstvom koje sadrži 60 do 70 posto alkohola ili varikinom.

Teže je znati koliko dugo virus može preživjeti na odjeći, ali NIH tvrdi da su manje šanse da se dugo zadržava na poroznom ili vlaknastom materijalu iako ta organizacija trenutno izvodi dodatne eksperimente kako bi znali pouzdano.

Još jedan način prenošenja jest fekalni put. Sve je više dokaza koji ukazuju na to da virus može prodrijeti u gastrointestinalni trakt putujući kroz tijelo i onda može biti izlučen u fekalijama. To se ne smatra glavnim putem prenosa, ali je razlog više da perete ruke nakon korištenja toaleta.

Još mnogo toga trebamo naučiti o ovom novom virusu, ali protiv svakog načina na koji se širi možemo se boriti adekvatnim higijenskim mjerama. Pranje ruku i dezinfekcija površina ostaju najbolje oružje kad je riječ o ratu protiv bolesti COVID-19.