Pandemija već zatvara vrata firmi, ko štiti radnike?

U Bosni i Hercegovini radnici u privatnom sektoru već dobijaju otkaze, dok sindikati traže da ih država zaštiti.

Student Goran Kašterović jedan je od radnika koji je ostao bez posla nakon uvođenja vanrednih mjera u Bosni i Hercegovini zbog korona virusa. Kašterović za Radio Slobodna Evropa navodi da je otkaz u restoranu Marčelo u Banjaluci, gdje je bio stalno zaposlen, dobio samo dan nakon što je u gradu na Vrbasu skraćeno radno vrijeme restorana i kafića do 18 sati.

“On nama ima isplatiti, pošto nam daje otkaz, 30 dana otkaznog roka, ono što smo radili i isplatiti 12 dana godišnjeg odmora. I nismo samo mi dobili otkaz, nas dvojica konobara, dobile su i žene iz kuhinje, koje imaju po pedeset godina, kojima je to osnovni izvor prihoda”, priča Kašterović, koji je, istovremeno, ostao i bez smještaja. Kao student, živio je u studentskom domu u Banjaluci, koji je, po naredbi nadležnih, iseljen, a studenti poslani kućama.

Kašterović navodi da je otkaz prihvatio, ali insistira i da poslodavac ispuni sve svoje obaveze, koje još nije ispunio.

Vlasnik restorana u kojem je Kašterović radio, Željko Popović, za Radio Slobodna Evropa kaže da će sve obaveze prema radnicima koji su otpušteni biti ispoštovane u skladu sa zakonom, te da su otkazi posljedica toga što, kako kaže, nisu donesene mjere koje bi pomogle poslodavcima u vanrednoj situaciji kada firme ne rade.

“Ovom mjerom koju smo sproveli, pokušali smo da sačuvamo preostalih 19 zaposlenih u našem restoranu. Najblaža mjera koju smo mogli sprovesti je mali rez u našim redovima kako bi ostatak radnika mogao imati sigurna primanja u ovim teškim trenucima koji će potrajati. Nismo željeli da ignorišemo problem koji je pred nama i koji će dovesti u pitanje sve ostale naše radnike”, kaže Željko Popović.

“Ovakvim načinom razmišljanja u bliskoj budućnosti”, dodaje Popović, “imaćemo mnogo veći problem”.

“Radnici se neće imati gdje vratiti, doći će do urušavanja malih preduzetnika, samim tim većina od 22 hiljade samostalnih preduzetnika će biti dovedeni pred bankrot i takođe svi njihovi radnici će zasigurno ostati bez posla i to vam ovom prilikom govorim kao član Upravnog odbora Zanatsko preduzetničke komore RS”, pojašnjava Popović.

“Iako smo razmišljali dugoročno”, navodi vlasnik restorana Popović, “zbog ovih osuda i medijskih napada koje trpimo, odlučili smo da vratimo na posao radnike koje smo otpustili”.

“Međutim, naš radnik Goran Kašterović ne želi da potpiše novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme na osnovu kojeg nebi imao prekid u radnom odnosu”, kaže Popović za RSE.

Kašterović je potom odgovorio zašto se ne želi vratiti na posao: “Da, on hoće da ja potpišem novi ugovor kako bi mi mogao dati otkaz sa otkaznim rokom, pošto je prošli otkaz bio nezakonit, on mene ne želi da vrati na posao, nego da sebe osigura, pošto gospodin zna da je učinio teško krivično djelo. I to je sve učinio nakon što smo ga prijavili radnoj inspekciji”.

Radnici se, osim sa otkazima, trenutno suočavaju i sa najavama poslodavaca da im, zato što ne rade zbog vanrednog stanja, neće biti isplaćene plate.

“Čim smo saznali za ove vanredne mjere, skraćeno radno vrijeme, poslodavac, moj bar, rekao nam je da nam neće isplatiti plate ovaj mjesec, zato što nećemo raditi. Obrazloženje je da kako sad trgovine i ugostiteljski objekti ne rade, mi nećemo dolaziti na posao i oni smatraju da nam nisu dužni isplatiti platu i da se možemo slobodno žaliti državi. Ja samo smatram da nije fer prema radnicima, nismo svojom voljom prestali raditi, nego, država je donijela takvu odluku i smatram da je apsolutno nefer da radnici ispaštaju zbog toga da ne dobijaju plate”, kaže za Radio Slobodna Evropa radnica jednog banjalučkog ugostiteljskog lokala, ime poznato redakciji.

I dok nadležni priznaju da se dešavaju otkazi i apeluju na poslodavce da to ne čine, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić ističe da vlasti moraju donijeti konkretnije mjere po pitanju zaštite prava radnika.

“U ovom trenutku, bar kad je u pitanju Krizni štab u Republici Srpskoj, pa i Bosni i Hercegovini, ne priča o radnicima, najviše se priča o poslodavcima i ono što ovako bode oči, to je da će njihova dobiti biti oslobođena poreza kao da je to sada najvažnija stvar. Najvažnija stvar je da se sačuvaju radnici, da se sačuva proizvodni proces, obezbijedi sigurnost radnicima na radnim mjestima. Dakle, potpuna zaštita koju propisuju nadležne institucije”, navodi Mišić za RSE, dodajući da čuje od zaposlenih u malim preduzećima, koji nisu dio sindikata, da im se prijeti otkazima.

“U ovoj situaciji pozivam sve poslodavce da se ponašaju u skladu sa situacijom u kojoj se nalazimo i da se obrate vladi da im se pomogne koliko je moguće, a da radnik ne bude uskraćen za platu, a pogotovo ne za radno mjesto”, ističe Mišić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac najavio je u ponedjeljak (16. marta) skore razgovore sa međunarodnim finansijskim institucijama o finansijskoj podršci za formiranje fonda, koji bi, kako kaže, definitivno tretirao tu vrstu problema.

“Da bismo imali taj dio sredstava, osim entitetskih sredstava i sredstava sa nivoa BiH, rekao bih da će nam trebati i podrška međunarodnih organizacija i u tom kontekstu već razgovaramo o takvim aktivnostima”, rekao je Košarac nakon sastanka sa predstavnicima Spoljno-trgovinske komore Bosne i Hercegovine, privrednih komora oba entiteta, Brčko distrikta i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Poslodavci, pak, traže hitne ekonomske mjere kako bi se održala likvidnost preduzeća kako ne bi dolazilo i do otkaza.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine u srijedu, 18. marta, je saopšteno kako smatraju da su mjere koje je predložila Federalna Vlada, u vezi sa pandemijom virusa korona, neozbiljne, te upozoravaju da su zbog pandemije ugroženi procesi rada i na desetine hiljada radnih mjesta u kompanijama.

“Krajnje je neprihvatljivo da zbog zabrane rada u određenim djelatnostima ili zbog nemogućnosti odvijanja procesa rada, više desetina hiljada radnika ostane bez posla. Pozivamo hitno Vladu FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH da postignemo dogovor da za radnike koji bi ostali bez posla dio tereta preuzme država, dio poslodavci, a dio sami radnici”, saopšteno je iz Udruženja.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić zahtijeva da se sredstva kojima raspolaže Centralna banka Bosne i Hercegovine upotrijebe za očuvanje likvidnosti. Nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Republike Srpske u srijedu, 18. marta, izjavio je da je dogovoreno da se u narednih sedam do deset dana traži rješenje statusa radnika koji su u karantinu i samoizolaciji na osnovu rješenja inspekcija.