Gavrilo Stević oslobođen optužbi za ratovanje u Ukrajini

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je Gavrila Stevića optužbi za odlazak na ratište u Ukrajinu i pridruživanje paravojnim formacijama, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN).

Stević je prva osoba iz Bosne i Hercegovine koja je optužena za ratovanje u Ukrajini.

Kako je kazao predsjedavajući Vijeća, Branko Perić, Tužilaštvo BiH nije dokazalo navode optužnice prema kojima je Stević u julu 2014. godine preko Graničnog prelaza Pavlovića most otišao najprije do beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”, a potom i do Moskve, te dalje do Rostova na Donu u Ukrajini, gdje se s još nekoliko osoba iz BiH, pridružio paravojnoj i parapolicijskoj formaciji “Jovan Šević”.

“Nakon ocjene dokaza u njihovoj ukupnosti ne zaključuje se van razumne sumnje da je optuženi počinio djela koja mu se stavljaju na teret”, rekao je Perić.

Tužilaštvo BiH se u optužnici protiv Stevića pozvalo na izjave svjedoka o tome kako je on na teritoriji Luganjske oblasti “bio običan vojnik” i da je “na punktovima vršio kontrole saobraćaja, vozila i ljudi”, za šta je dobijao platu od 500 eura mjesečno.

Prema optužnici, Steviću je u odlasku u Ukrajinu pomogao “Ravnogorski pokret”, te je Bratislav Živković iz “Ravnogorskog pokreta” putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio Stević.

Tužilaštvo je tvrdilo da je grupa isprva bila smještena u odmaralište na obali Dona i da su u Rostovu zatekli aktiviste ruske dobrovoljačke vojske i privatne firme koja je tražila “obezbjeđenje humanitarnih konvoja”. Dobrovoljci iz Rusije su, prema Tužilaštvu, tražili dobrovoljce za ratovanje u Donjecku i Luganjsku, i grupa od 15-ak ljudi je iz Rostova otišla u bazu “Novoruske vojske koja je nosila naziv ‘Krim’ te da su u bazi dijeljeni uniforme i oružje”, a Stević je zadužio pištolj. Tužilaštvo nije dokazalo tvrdnju da se Stević u Luganjskoj oblasti zadržao oko dva mjeseca.

Optužba je navodila kako je Stević tužiocima kazao da je u Ukrajinu išao kao novinar i književnik i da mu je komandant jedinice i lokalnog kozačkog atamana to i odobrio.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.