Između obične gripe i korona virusa je jedna ključna razlika

Korona virus koji je ovih dana centralna svjetska tema iako uzima svakog dana veliki broj života, prema mišljenju stručnjaka, slabiji je od virusa sezonskog gripa sa kojim se čovječanstvo godinama saživjelo.

Osim ovog poređenja, sve više je u fokusu i pitanje sličnosti simptoma ova dva virusa, jer se javila bojazan da ljudi neće na vrijeme primijetiti šta od ta dva virusa imaju ili nemaju.

I sezonski grip i korona virus izazivaju respratorne probleme, groznicu i kašalj. Ipak, korona se razvija postepeno, dok grip dolazi naglo i to je glavna razlika.

Korona virus

Kada je riječ o korona virusu koji se raširio na preko 30 zemalja svijeta, ono što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi na svom zvaničnom sajtu je to da virus počinje groznicom, praćenim suhim kašljem, a nakon sedmicu dana dovodi do gubitka daha i onda je pacijentima potrebno bolničko lečenje.

Neki od simptoma koji se još navode su glavobolja, kijanje, kašalj, kratak dah i poteškoće sa disanjem.

Što se tiče temperature, WHO navodi da najčešće dolazi do postepenog rasta tjelesne temperature.

Kod osoba sa slabijim imunitetom, kod starijih ljudi i male djece postoji mogućnost da ovaj virus zahvati niže disajne organe, pa se može razviti upala pluća ili bronhitis. U pojedinim slučajevima dovodi do otkazivanja rada pluća ili bubrega, pa je moguć i smrtni ishod.

Jedno od veliki pitanja na koja nemamo odgovor jeste koliko se brzo širi od osobe do osobe.

Kako možemo da se zaštitimo?

Standardne preporuke koje mogu da spreče infekciju podrazumijevaju:

Pranje ruku
Kada kašljete i kijate stavite ruku na usta
Jaja i meso dobro skuhajte prije konzumacije
Izbjegavajte kontakt sa bilo kim ko ima respiratorne probleme, poput kašljanja i kijanja.

Sezonski grip

Da bi oboljeli od gripa, moramo najprije doći u kontakt sa virusom. On može da uđe u tijelo putem sitnih kapljica i sekreta iz disajnog sistema inficirane osobe, a možemo se takođe zaraziti indirektno: putem kontakta sa predmetima na kojima su sekret iz disajnog sistema i virusi.

Kako je stoji na sajtu Instituta za javno zdravlje Kragujevac, simptomi kod klasičnog gripa nastupaju naglo, za nekoliko sati, sa visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, i jakom iznemoglošću.

Grip (ili influenca) je akutna bolest disajnog sistema izazvana virusima influence tipa A, B, a ređe i tipa C. Simptomi gripa su slični simptomima prehlade, samo što su izraženiji i duže traju. Osim nekoliko dana izostanka s posla ili iz škole, glavni problem kod gripa su komplikacije od kojih je dosta česta i opasna upala pluća.

Virus gripa ima i sposobnost mutiranja što umnogome otežava prevenciju i liječenje. Naime, na površini virusa se nalazi nekoliko tzv. antigena koji iz sezone u sezonu mutiraju, miješaju se i ponovno kombinuju, pa je potrebno svake godine izrađivati novu vakcinu od antigena koje WHO preporuči kao vjerovatne za nadolazeću sezonu.

Ono što je veoma važno to je da se virus ne liječi antibioticima. Oni se koriste isključivo u borbi protiv bakterija. Dešava se da se na virus nadoveže bakterijska infekcija uslijed oslabljenog imuniteta, kada ljekar prepisuje antibiotik. Ali to nikako ne radite na svoju ruku, već samo ako vam ljekar tako savjetuje.

Najčešće komplikacije gripa su: virusno ili bakterijsko zapaljenje pluća (pneumonija), upala mišića (miozitis), oboljenja centralnog nervnog sistema, problemi sa srcem uključujući srčani napad, upala srčanog mišića, zapaljenje srčane kese (perikarditis).

Još neke od komplikacija gripa su infekcija uha i sinusa, pogoršavanje hroničnih bolesti kao što su: srčana insuficijencija, astma ili dijabetes. Kod djece je česta pojava dehidratacije kao komplikacije gripa.