Investitori u širokom luku zaobilaze BiH, prognoze su crne: Biće još gore

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine predložilo je u 2019. godini 20 zakona, pet izmjena i dopuna zakona i šest inicijativa koje su poslali u Parlament Federacije BiH kako poboljšali poslovni ambijent. Niti jedan, kako kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE), nije usvojen.

“Evo navešću primjer za profesionalne vozače. Pošto nama nedostaje veliki broj vozača u BiH, treba da se iz Zakona ukine član koji kaže da vozač autobusa ili kamiona mora imati završenu školu saobraćajnog smjera. Pa, vozač je vještina, a nije zanimanje. Samo to treba da se ukine i mi bi dobili 1.000-2.000 vozača u BiH. Već dvije godine to ne može da se usvoji u parlamentu”, kaže Smailbegović.

Sve to se, dodaje Smailbegović, negativno odražava na priliv investicija i ekonomski razvoj zemlje, zbog čega investitori zaobilaze Bosnu i Hercegovinu.

“Znači, vrti se u neki krug od kojeg mi ništa nemamo. Sjedite i dogovorite se, mi nemamo ništa protiv, ali dajte ove stvari koje se mogu riješiti, životne stvari koje mogu gurati ekonomiju naprijed da riješimo. Ovdje apsolutno ne postoji politička volja da se bilo šta u ovoj zemlji uradi”, ističe Smailbegović.

Porast direktnih stranih investicija

Ekonomista Željko Šain kaže da investitori prilikom odabira zemlje u koju će ulagati gledaju političku stabilnost i pravnu sigurnost, a BiH, kako navodi, nema ni jedno od toga.

“Kapital ne ide tamo gdje je nemirno područje. Vidite, mi nemamo riješenu ni zakonodavnu ni izvršnu vlast. Zakonska regulativa se niti donosi, niti se renovira, a ona koja je donesena se dosljedno ne sprovodi. Dakle, to odbija one koji žele direktno investirati. Oni će nama posuđivati novac na kreditnoj osnovi, ali da direktno podižu ovdje neke proizvodne objekte, jednostavno to će se smanjiti”, ističe Šain.

Direktne strane investicije za devet mjeseci 2019. iznosile su 440 miliona evra i veće su za 29 odsto u odnosu na isti period 2018. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH.

Pad ekonomskih parametara

Međutim, Šain ističe da u ekonomiji nije bitan nominalni iznos investicija, nego ono u šta su one uložene i da li to doprinosi ekonomskom rastu, što ovdje nije slučaj.

“Bez obzira koliko te direktne strane investicije kvantitativno bile, moraju se posmatrati i sa kvalitativne strane, koliko su one akcelerator povećanja domaćeg društvenog proizvoda, životnog i radnog standarda ljudi koji žive u BiH, a mi vidimo da se sve teže živi”, smatra Šain.

Uprkos porastu direktnih stranih investicija, gotovo svi ekonomski parametri u BiH su u padu na kraju 2019. u odnosu na kraj 2018. godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u 2019. ostvarila je pad od čak 5,1 odsto u odnosu na 2018. godinu.

Spoljnotrgovinska razmjena BiH u 2019. u odnosu na 2018. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4 odsto, a uvoz je porastao za 1,2 odsto, čime je ostvarena pokrivenost uvoza izvozom od 58,8 odsto, a spoljnotrgovinski deficit iznosio je 4,3 milijarde evra. Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. iznosila je 61,8 odsto.

Osim toga Bosna i Hercegovina se na listi Svjetske banke “Doing business” nalazi na 90. mjestu od 190. zemalja svijeta, po čemu je najlošije rangirana zemlja regiona. Na ovoj listi 2018. godine BiH je zauzimala 89. mjesto.

Uticaj političkih kriza

Sve ovo je odraz konstantnog proizvođenja političkih kriza i tako će biti dok se sa priče o ekonomiji ne krene na realizaciju konkretnih mjera, smatra Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Sve dok ne budemo imali situaciju u kojoj će prioritet biti ekonomske i socijalne reforme koje moramo uraditi, za šta trebamo obezbijediti politički konsenzus i političku podršku unutar BiH i sa Međunarodnim institucijama i potencijalnim investitorima staviti sve raspoložive resurse u funkciju boljitka u BiH, nećemo imati napretka. Ukoliko nam to bude prioritet vidjećete kako nećemo imati ni političkih kriza i trvorenja”, smatra Hadžiahmetović.

Zajedničke reforme

Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske (RS) na odvojenim sjednicama usvojile su u oktobru 2019. godine dokument “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022.godina”.

U dokumentu je, između ostalog, predviđeno ograničavanje izdataka za plate u javnom sektoru, depolitizacija državnih preduzeća, olakšavanje poslovanja realnom sektoru i reforma zdravstvenog sistema.

Takođe, u prvom redu se predviđa smanjenje javne potrošnje i stvaranje boljeg poslovnog okruženja kroz smanjenje doprinosa u Federaciji i ukidanje socijalno neopravdanih davanja u RS-u.

Dokument je usaglašen u saradnji sa Delegacijom EU i uz podršku Britanske ambasade u BiH.

U dokumentu je ocijenjeno da je “privatni sektor trenutno premali, ima poteškoće da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisan rast. Njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je 65 posto i najniži je u regiji”, uz napomenu da je samo 15 posto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno zaposleno u privatnom sektoru.

Dio dokumenta “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina” odnosi se i na politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim osjetljivim kategorijama, u kojima se između ostalog govori i o odlasku kvalifikovane radne snage, lošem obrazovanju, neusklađenosti vještina sa tržištem rada.

U tom kontekstu svi nivoi vlasti se obavezuju da će osigurati posebne programe finansiranja preduzetničkog kapitala, naročito mladih preduzetnika, kako bi se olakšalo pokretanje biznisa i stvaranje novih radnih mjesta.