Njemačka u ciljanoj potrazi za radnicima iz BiH

Firma ST-Gebäudetechnik u Potsdamu posluje jako dobro. Oko 150 zaposlenih rade na instaliranju sanitarne tehnologije, sistema za grijanje i klimatizaciju, te obnavljaju starije zgrade kako bi postale energetski efikasnije. „Kad naši polaznici ugrade toplotnu cijev, govorim im da time rade protiv klimatskih promjena i u korist zaštite klime ,“ s ponosom kaže generalni direktor te firme, Andreas Neyen, piše Deutsche Welle.

Međutim, sve je teže pronaći mlade ljude koji se žele školovati za građevinske tehničare. “U prošlosti smo imali ogroman broj prijava, a danas tražimo mlade u školama i na sajmovima za školovanje.” Ali ne radi se o tome da je samo teško naći mlade koji su zainteresovani za ove poslove, za kompaniju je skoro nemoguće pronaći iskusne stručnjake. “Nedostatak kvalifikovanih radnika za nas je najveći poslovni rizik”, žali se Andreas Neyen.

Prekretnica za Njemačku

Taj problem su prepoznali i njemački političari, koji su nakon dugih rasprava pokrenuli donošenje Zakona o useljavanju kvalifikovane radne snage, koji je stupio na snagu 1. marta 2020.

Za saveznog njemačkog ministra ekonomije Petera Altmaiera novi je zakon “prekretnica za Njemačku i nudi mogućnost svim kompanijama da sebi dovedu stručnu radnu snagu. S tim u vezi, ST-Gebäudetechnik je uzorna kompanija, rekao je Altmaier tokom posjete toj firmi. Stanovnici Potsdama imaju puno iskustva s integracijom stranih zaposlenika i to sa “svim usponima i padovima”, naglašava generalni direktor Neyen.

Posebno je važna komunikacija na njemačkom. To nije uvijek lako i firma mora voditi računa o svojim radnicima i kada nisu na poslu. “To je važno, kako se oni ne bi osjećali kao da žive kao na izolovanom ostrvu, već da su integrisani u normalan društveni život”, objašnjava Neyen. U Potsdamu svi zajedno igraju fudbal i redovno se susreću tokom rada u sportskim sekcijama kompanije. “Na vama je odgovornost, ali samo ako i vaši saradnici to žele, vi ćete uspjeti”, kaže Neyen.

Da je jezik najvažniji, slaže se sa Andreasom Neyenom i ministar Altmaier. “Ne morate osvojiti Nobelovu nagradu za književnost na njemačkom jeziku, ali trebalo bi da budete u mogućnosti da razmjenite mišljenje sa radnim kolegama”, navodi Altmaier. To takođe pomaže u integraciji.

Ne ponavljati stare greške

Njemačka ne bi smjela pogriješiti kao što je to uradila tokom 1960-ih i 1970-ih prilikom zapošljavanja tzv. „Gastarbajtera” u provedbi zakona o imigraciji kvalificiranih radnika, kaže Altmaier. “U to vrijeme nije se mislilo o integraciji u školi, niti edukaciji ili jezičkim vještinama, i upravo to je stvorilo društvene tenzije.” Zbog toga su djeca radnika koji su bili “gosti na određeno vrijeme” često imala slabile šanse od svojih roditelja.

Mnogi se nadaju da će se novi zakon primijeniti brzo i bez mnogo birokratije. Saradnja sa službama za strance i Agencijama za zapošljavanje trebala bi u tome pomoći. Altmaier je, kada se radi o zemljama iz kojih radna snaga dolazi, posebno spomenuo Bosnu i Hercegovinu, Vijetnam, Brazil.

Pilot projekti već započeti

Obrtnička komora u Potsdamu, u saradnji sa drugim njemačkim obrtničkim komorama, već se fokusirala na Bosnu i Hercegovinu, kako bi primamila mlade elektroničare, metalce i građevinske radnike za rad u postrojenjima za sanitarne tehnologije, sisteme za grijanje i klimatizacijske tehnologije. „Već se vode razgovori sa centrima za obuku i svako ko je zainteresovan može se prijaviti da učestvuje u ovom pilot projektu od maja“, kaže Karl-Sebastian Schulte, direktor Centralnog udruženja njemačkih zanatlija.

Razgovori između zainteresiranih strana i potencijalnih poslodavaca u Njemačkoj mogli bi se odvijati putem Skypea. Kako bi se ispunio uslov za znanjem njemačkog jezika, u Sarajevu će se nuditi i tromjesečni tečajevi njemačkog jezika. Cilj projekta je da za tri godine Njemačka dobije 40 novih radnika. S obzirom na sve veći manjak kvalifikovanih radnika, ovo je samo kap u moru, ali Schulte je toga svjestan. Međutim, to bi bio barem početak.