Sastanak o pitanju Trgovske gore
Može i BiH izgraditi deponiju iznad Dubrovnika, ali to nije rješenje
Smatramo da to može imati niz negativnih posljedica i treba vrlo jasno da kažemo da je opredjeljenje svih nas zaštita interesa građana tih sedam lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, rekao bh. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Košarac
Na inicijativu Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, danas je u Sarajevu održan radni sastanak u vezi s najavom Hrvatske da će graditi odlagalište za nuklearni i radioaktivni otpad na lokalitetu Trgovska gora u blizini granice sa BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).
Košarac je poslije sastanka istakao da je cilj bio da zajedno sa entitetskim ministrima, načelnicima opština u slivu rijeke Une, Agencije za nuklearnu bezbjednost BiH, predstavnika grupe “Zeleni klub“ u Parlamentu BiH, naglasio da su svi učesnici potvrdili jasan stav da je za BiH namjera Hrvatske da izgradi radioaktivno odlagalište na granici dvije zemlje potpuno neprihvatljiva. Najavio i da će biti istrajni u borbi da onemoguće izgradnju tog odlagališta na granici sa BiH, jer je, kako je naglasio, njihova primarna obaveza da štite živote građana u slivu rijeke Une i zaštite životnu sredinu.
“Smatramo da to može imati niz negativnih posljedica i treba vrlo jasno da kažemo da je opredjeljenje svih nas zaštita interesa građana tih sedam lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Naše opredjeljenje je definitivno da nastavimo, prije svega da razvijamo bilateralne odnose sa Republikom Hrvatskom u smislu da na temelju argumentacije koju posjedujemo ovdje u BiH iznesemo niz argumenata koji ukazuju na štetne posljedice u slučaju da se takvo odlagalište izgradi na Trgovskoj gori“, naglasio je Košarac, te dodao da će koristeći međunarodne konvencije insistirati na tome da se BiH tretira na adekvatan način.
Dodao je da je neophodno da o temi Trgovske gore otvore raspravu na sjednici Vijeća ministara BiH kako bi se predložili konkretne mjere i zaključci.
“Prije svega, da donesemo odluku o formiranju pravno-ekspertskog tima koji će zastupati BiH u ovome problemu. S obzirom na činjenicu da još uvijek nismo obaviješteni da je Republika Hrvatska odustala od tog prijedloga, i mi želimo na temelju praksi koje jesu prisutne bile u sličnim sporovima između Slovenije i Italije, da tretiramo i tu praksu, ali za to nam treba ekspertski i pravni tim u BiH; koji će raditi svoj dio posla“, pojasnio je Košarac.
Kazao je i da je definisano da sva nadležna tijela sa svih nivoa vlasti u BiH, ali i predstavnici nevladinih organizacija, koordinacione sastanke imaju periodično.
Istakao je i da će uskoro imati sastanak sa Biserom Turković, ministricom vanjskih poslova BiH, kako bi se u problem uključila i diplomatsko-konzularna mreža i da se u kontaktima, koje imaju bh. ambasadori, pogotovo sa zemljama članicama Evropske unije, pitanje Trgovske gore tretira kao otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske. Pri tome, Košarac je nagovijestio da su za BiH veoma važni dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom.
“Mislim da u tom kontekstu treba da bude primarno kretanje ka dobroj bilateralnoj saradnji sa Hrvatskom i dobosusjedskim odnosima. Šta bi bilo kada bismo mi danas rekli da mi hoćemo iznad Dubrovnika da napravimo deponiju neke vrste otpada? Naravno da i mi to možemo. Je li to razvoj dobrosusjedskih odnosa? Ja mislim da je to loše. Iz tog razloga mislim da trebamo sjesti i dogovoriti i, naravno, implementirati da se onemogući izgradnja odlagališta na Trgovskoj gori“, poručio je Košarac.
Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, također, nije za mjere reciprociteta, mada i takvu reakciju vidi kao jedno od rješenja u dogledno vrijeme.
“Trebamo graditi dobrosusjedske odnose. Možda je preuranjeno pominjati mjere reciprociteta. Ja sam to pomenula jednom i javnost Hrvatske je o tome brujala. Nažalost, dobila sam loše ocjene i naših nekih parlamentaraca, koji žive ovdje u BiH. Vjerujte kao čovjek nisam za radikalne poteze. Čovjek sam koji bi bilateralom, diplomatijom neke stvari rješavala“, rekla je Golić i dodala da u rješavanju cijelog problema moraju poštovati mišljenje struke:
“Vrijeme je da ovom pitanju ozbiljno posvetimo pažnju.“
I Edita Đapo, ministrica ekologije i turizma FBiH, istakla je da je bio neophodan današnji sastanak kako bi entitetski i lokalni nivo vlasti došao do insitucionalnog instrumenta na nivou države. Ponovila je da je u pogledu sprečavanja izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u BiH postignut jedinstven stav na svim nivoima.
“U ovoj godini proglašen je Prirodni park Una, što se spojilo sa Nacionalnim parkom u Federaciji BiH i to bi trebalo da bude jedna snaga i jedan snažan argument za borbu protiv problema koji se nalazi pred nama. Znači, ovo pitanje jeste otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske, ali se nadam da ćemo diplomatskim putem uz uključivanje ministra Košarca i ministrice Turković, ali i svih drugih ministara, koji sa svog aspekta mogu razgovarati sa kolegama u Hrvatskoj, da ćemo riješiti ovaj problem na način da Hrvatska odustane od ove lokacije i da se opredijeli za neku drugu“, optimista je Đapo.
Pored ministra Košarca, te resornih entitetskih ministrica, sastanku su prisustvovali Saša Magazinović i Jasmin Emrić, poslanici parlamentarne grupe “Zeleni klub“, Zoran Tešanović i Emir Dizdarević, zamjenici direktora Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH. Između ostalih, na radnom sastanku svoje mišljenje mogli su iznijeti i predstavnici opština Novi Grad, Krupa na Uni, Kostajnica, Bosanska Krupa i Kozarska Dubica.