U Mostaru zbog izbora i javne ustanove pred zatvaranjem

Javna ustanova (JU) Dječiji dom Mostar, koja vodi brigu o djeci bez roditeljskog staranja, ima novca za rad do kraja januara, kada joj ističe međunarodno finansiranje za stručne radnike.

Za povećanje finansiranja ne može se obratiti Gradskom vijeću Mostara, jer ono ne funkcionira još od 2012. godine, kada je istekao mandat toj instituciji. Novo nije uspostavljeno, jer su lokalni izbori u tom gradu posljednji put održani 2008. godine.

Direktorica Javne ustanove Dječiji dom Mostar Dalida Demirović za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava da je nadležno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona donijelo minimalne standarde da ustanove, poput dječijih domova, moraju imati stručne radnike – to su socijalni radnik i psiholog, da bi uopće funkcionirale.

“U proteklih deset, dvanaest godina, jako puno stvari se promijenilo. Recimo, u Dječijem domu mi nemamo stručne radnike. Trenutno ih plaća UNICEF, još ovaj mjesec i njima ističe ugovor”, izjavila je Demirović za RSE.

Na nedavnoj javnoj raspravi sa predstavnicima vladinih i nevladinih organizacija, koju su gradske vlasti organizirale s ciljem debate o budžetu kojeg je predložio gradonačelnikov ured, Dječiji dom Mostar je tražio da Grad Mostar izdvoji sredstva za finansiranje za dva stručna radnika.

“U protivnom, ako Dom ne uposli socijalnog radnika i psihologa, mi dolazimo u opasnost da se moramo zatvoriti, jer bez ta dva stručna radnika, po minimalnim standardima koji su propisani od strane Ministarstva, mi ne možemo da funkcionišemo”, objasnila je Demirović, dodajući da JU Dječiji dom Mostar vodi brigu o oko četrdesetak djece uzrasta od tri godine, pa sve dok se redovno školuju, na godišnjem nivou.

Lideri najavljuju izbore

Održavanje izbora u Mostaru je posljednjih mjeseci sve češća tema, posebno nakon angažiranja međunarodne diplomatije, koja od ključnih stranaka – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) – traže dogovor kojim bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

Na sastanku kojeg su specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Matthew Palmer i nekoliko zapadnih ambasadora početkom decembra prošle godine održali u Sarajevu sa liderima HDZ-a BiH, Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem, konstatirano je uz ostalo kako su se svi prisutni složili da se građanima Mostara predugo uskraćuje pravo glasa i da je potrebno poduzeti hitne korake kako bi građani tog grada mogli glasati na općinskim izborima 2020. godine, saopćeno je tada iz američke ambasade u BiH.

Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.

Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, prema kojoj jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, uprkos tome što hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.

Od tada, u više pregovaračkih procesa nije došlo do konačnog dogovora HDZ-a BiH i SDA o novim izbornim pravilima za Mostar.

HDZ BiH se u principu zalaže za pravilo “jedan čovjek-jedan glas”, te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH. S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad kao organizaciona jedinica može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice. Dok se HDZ BiH očito zalaže samo za izmjenu izbornih pravila, SDA zahtijeva i dogovor oko novog Statuta Grada Mostara.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića (HDZ BiH), uz supotpis načelnika za finansije Izeta Šahovića (SDA).

Krajem oktobra 2019. godine, na apelaciju Mostarke Irme Baralije iz Naše stranke, Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je objavio je presudu kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da mora izmijeniti zakonodavstvo kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostaru.