Izetbegović: Teško da će se stavovi SDA i HDZ-a približiti, 31. mart je zadnji rok

Već neko vrijeme iza zatvorenih vrata SDA i HDZ BiH pokušavaju približiti stavove u vezi s izmjenama Izbornog zakona. Nova runda pregovora trebala bi uslijediti ove sedmice. Tema o kojoj se pokušava naći zajednički jezik je formiranje vlasti na nivou FBiH, a koje sve vrijeme HDZ BiH uslovljava izmjenama Izbornog zakona.

Izborni zakon je već godinama problem za koji ovedvije stranke ne mogu naći zajedničko rješenje. Posljednjih mjeseci razgovori intenzivirani, no prijedlozi izmjena nisu dostupni javnosti. Odranije se zna da HDZ BiH insistira na primjeni modela po kojem kantoni u kojima dominantno ne žive Hrvati više ne bi davali svoje predstavnike u Dom naroda FBiH. Sličan model bi primijenili i za izbor člana Predsjedništva BiH, javlja FTV.

“Mi želimo da pitanje Doma naroda u FBiH i Predsjedništva BiH riješimo u paketu kako bismo relaksirali odnose, vratili povjerenje, primarno između bošnjačkog i hrvatskog naroda, jer to je zadak SDA i HDZ-a”, ističe predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Model na kojem insistira HDZ BiH nije prihvatljiv za SDA. Iz ove stranke tvrde da se na taj način ne približavamo presudama domaćih, a ni međunarodnih sudova – naprotiv, prave se dodatne podjele.

“HDZ je pri svojim stavovima, ali smo i mi pri svojim stavovima. Tako da teško će to biti približiti. Nije nemoguće. Mislim da mi preko 31. marta nećemo moći ići, to je zadnji rok da se ta stvar završi. Očekujem od HDZ-a da ne spaja i ne uslovljava nečim što je na državnom nivou ono što treba uraditi na nivou FBiH”, poručuje predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Protiv su i u DF-u, jer smatraju da HDZ-ov prijedlog predstavlja uvođenje trajnog aparthejda i diskrminacije po osnovu etničkog principa, a što je direktni atak na evropski put BiH.

“Ideja da je potrebno zadržati nejednaku vrijednost glasa unutar etničkih grupa, te ideja da glas jedne etničke grupe građana vrijedi tri do četiri puta više nego glas druge etničke grupe građana, jeste ideja anticivilizacije i mračnjaštva i potpuno je nespojiva sa evropskim standardima”, stoji u saopćenju predsjednika DF-a Željka Komšića.

Podršku Čoviću dao je njegov dugogodišnji partner Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, kojeg se izbori u Federaciji direktno ne dotiču: “Dragan Čović ima pravo kada traži promjene Izbornog zakona i ako išta može očuvati BiH, to je princip na kome se moraju poštivati tri konstitutivna naroda i njihova prava i da se ne može niko preglasavati u tom pogledu”.

I jedni drugi se pozivaju na poštivanje presuda Ustavnog suda BiH, ali i Evropskog suda za ljudska prava. No, ključni problem je što se ove presude različito tumače. A neimplementiranje ovih presuda dovelo je do toga da u Mostaru već 12 godina građani nemaju pravo da biraju, jer je institut izbora tamo zaboravljena priča. Međutim, intenziviranjem razgovora o Izbornom zakonu i ovo pitanje došlo je u fokus, posebno jer su upravo ove godine lokalni izbori.