Tužilaštvo i Sud u zaštiti falsifikatora certifikata o autentičnosti ribe

Početak 2020. godine nagovještava nastavak problema sa poribljavanjem Neretve kao obaveze Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB zbog štete uzrokovane radom hidrocentrala, piše Žurnal.

Tri tendera Elektroprivrede BiH za nabavku autohtone riblje mlađi,vrijednosti 585 hiljada maraka, poništena su na osnovu žalbe firme „Riba Neretva“ iz Konjica. Ured za razmatranje žalbi je konačno, polovinom novembru 2019. godine odbacio navode „Riba Neretve“ da konkurenti nemaju validan certifikat o porijeklu i genetičkoj autohtonosti kojom dokazuju autentičnost riblje mlađi. Iz ove firme tvrde da državni Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) nije akreditovan kao institucija koja može davati certifikate o autohtonosti mlađi ribe glavatice, te mekousne i potočne pastrmke, koje su tražene tenderom. Ured je tri puta uvažavao takve žalbe, da bi u konačnici odbacio četvrtu.

„Riba Neretva“ potom ulaže žalbu Sudu BiH koji je uvažava i cijelu tendersku proceduru vraća na početak. Presuda je donešena u začuđujuće kratkom roku, svega mjesec dana od podnošenja žalbe!?

Većinski vlasnik „Riba Neretve“ je firma „AGI“ iz Konjica, a njen vlasnik je Alija Nezirović. Po svemu sudeći dobro kotira u pravosudnim institucijama, jer ne samo što se ekspresno donose sudske presude u korist „Riba Neretve“ nego i zataškava krivična odgovornost. „Riba Neretva“ nije u mogućnosti da obezbjedi genetsku kartu ni za potočnu pastrmku, koju jedino proizvodi jer je osumnjičena za svojevremeno falsifikovanje potvrda Veterinarskog fakulteta Sarajevo o zdravstvenom stanju riblje mlađi za poribljavanje te potvrde o genetičkoj autohtonosti samog INGEBA, čiju stručnost sada negiraju.

„Nakon što su poduzete odgovarajuće mjere i radnje utvrđeno je postojanje osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela te je Izvještaj dostavljen Kantonalnom tužiteljstvu HNK, područnom tužiteljstvu Konjic protiv odgovorne osobe poduzeća „Riba Neretva“ Konjic“, navedeno je u dopisu Federalne uprave policije.

Dok je Sud BiH u interesu „Riba Neretve“ reagovao „preko noći“, tužilaštvo HNK „skuplja prašinu“ na izvještaju FUP-a, jer bi u martu ove godine trebao isteći rok za pokretanje istrage.

Svjevrsnu „šizofreniju“ problemu (ne)poribljavanja Neretve daju i neusklađenost kantonalnog i federalnog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Prema kantonalnom zakonu rješenje o ovlaštenoj instituciji daje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dok federalni zakon ne propisuje koja institucija analizira kvalitetu riblje mlađi.

Resorni ministar Šemsudin Dedić i njegov pomoćnik Bešćo Alibegović kao da su u vladi Milorada Dodika, pa ne priznaju ni nadležnost ni stručnost INGEB-a jer je institucija formirana na državnom nivou!?

U konačnici, dok se troše desetine hiljada maraka na projekte i „stručne radove“ o autohtonim ribama rijeke Neretve i njenih pritoka, ta ista ribe gotovo je nestala, a njena mlađ u bazenima nekoliko uzgajivača, „čeka“ okončanje tendera kako bi zaplivale u prirodnom staništu.

Nimalo pozitivnija nije ni priča o poribljavanju dijela Neretve kojeg bi trebala izvršiti Elektroprivreda HZ HB. Prije nekoliko mjeseci ovo preduzeće je konačnom sudskom presudom obavezano isplatiti oko milion maraka odštete Udruženju sportskih ribolovaca “Neretva 1933” zbog zanemarivanja ove obaveze od 2010. do 2013. godine.

Ništa se promijenilo nije ni posljednjih godina. Tenderi se poništavaju zbog navodnih nepotpunih prijava i neispunjavanja uslova prozvođača. Posljednji put je posao poribljavanja ribljom mlađi obavljen 2016. godine. Povjeren je firmi „Butrex-ribarstvo“ iz Trebinja, potpuno nezakonito. Pored toga što bi morala imati sjedište u Federaciji BiH, Butrex nema ni uzgajalište autohtonih primjeraka riblje mlađi, niti je vršena adekvatna kontrola ribe koja je ubačena u Neretvu.

U cijelu priču su se uključile osobe svojevremeno dobro znane sa „haških i drugih tjeralica“, koje su vidjele priliku za stotine hiljada maraka koje su svake godine „u igri“. Kada su ih iz nadležnih institucija upozorili da isplata podrazumjeva i kontrolu kvalitete i količine riblje mlađi prije samog čina poribljavanja, dobili su prigodan, jasno prijeteći odgovor: „Kakva kontrola, ispuštaj tu ribu, makar i pored ceste..“