Loše zdravlje odgađa višegodišnja suđenja za ratne zločine

Pred Sudom Bosne i Hercegovine niz predmeta za ratne zločine se već nekoliko mjeseci ne održava planiranom dinamikom a ročišta se često odlažu zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženih ili svjedoka, pojašnjeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ove institucije.

Početkom oktobra 2019. godine saslušana je doktorica koja je, kao stručni svjedok, govorila o zdravstvenom stanju Zulfikara Ališpage. Prema arhivi tekstova BIRN-a BiH, Tužilaštvo BiH je u martu prošle godine posljednji put izvodilo dokaze u ovom predmetu, saslušavajući svjedoke.

“Ročišta u ovom predmetu se ne održavaju zbog pogoršanog zdravstvenog stanja optuženog i s tim u vezi medicinskih intervencija”, kazali su iz Suda BiH.

Ališpago, bivši komandant Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), bio je optužen za zločine počinjene u selu Trusina zajedno s još pet osoba. Međutim, zbog njegove bolesti postupak je razdvojen u martu 2014.

Nakon što je tim vještaka zaključio da je Ališpago sposoban da prati tok procesa, u maju 2018. suđenje je nastavljeno.

Suđenja za zločine počinjene u Prijedoru, Bosanskom Novom i Kotor-Varoši se također ne održavaju od jeseni prošle godine, zbog bolesti nekih od optuženih.

U septembru prošle godine suđenje Savi Tepiću, Dušku Maksimoviću, Iliji Kurušiću i Dušku Vujičiću, optuženim za zločine u Kotor-Varoši, održano je posljednji put. Kako su naveli iz Suda BiH, dinamika odvijanja suđenja je veoma usporena u ovom predmetu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja jednog od optuženih, a za kojeg se još nisu stekli uslovi za razdvajanje postupka.

Suđenje je počelo 26. maja 2014. godine.

Ročišta u predmetu “Slobodan Taranjac i ostali” su posljednja tri puta otkazana zbog bolesti drugooptuženog Milodraga Glušca, čije zdravstveno stanje je već jednom vještačeno.

“Sud BiH se vodio nalazom i mišljenjem koje je ukazivalo na potrebu mirovanja ovog lica i nemogućnost pristupa sudu”, odgovoreno je iz ove institucije.

Ranije je BIRN BiH pisao o odugovlačenju postupanja, kao i fazi “mirovanja” predmeta zbog bolesti optuženih. Tada su iz Državnog suda rekli da trenutno postoji deset predmeta koji “miruju” zbog bolesti optuženih, ali da ne vode evidenciju da li su postupci zbog toga razdvojeni.

“Sud ne radi sporo, bez odlaganja postupa po svim podignutim optužnicama Tužilaštva BiH i ima kapaciteta za njihovo procesuiranje. No dinamika i vrijeme podizanja optužnica su u isključivoj nadležnosti Tužilaštva BiH”, kazali su iz Državnog suda.

Posljednji glavni pretres u predmetu Dušana Spasojevića, optuženog da je kao pripadnik Teritorijalne odbrane (TO) u Malešiću 27. maja 1992. silovao zaštićenu svjedokinju “A”, održano je u aprilu prošle godine. Iz Suda BiH su rekli da je razlog odgađanja medicinsko vještačenje oštećene svjedokinje koja se nalazi u inostranstvu.

“Tužilaštvo BiH zatražilo je medicinsko vještačenje zaštićene svjedokinje ‘A’, koja se nalazi u Švajcarskoj, tako da se radi o međunarodnoj pravnoj pomoći koja ide veoma sporo, iz tog razloga se odlaže nastavak glavnog ročišta”, kazali su iz Državnog suda za BIRN BiH.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava ranije je za BIRN BiH navela da u sudskoj praksi optuženi treba biti u dobrom zdravstvenom stanju i sposoban da prati suđenje koje se vodi protiv njega, ali isto tako, prema njenim riječima, mora postojati i neka nezavisna komisija koja će se baviti procjenom koliko su te stvari istinite ili se odugovlači s procesom.

“Kada bismo stvarno nešto htjeli da uradimo, onda bi se država trebala odrediti prema tome, mobilizirala sve moguće resurse koji su potrebni da se efikasno, brzo i pravično vode postupci. Na sceni je sada odugovlačenje tih procesa, mrcvarenje vremenom i mrcvarenje svjedoka koji čekaju da daju svoj iskaz, to je čisto jedno mrcvarenje i izigravanje jednog pravnog sistema koji je nefunkcionalan”, rekla je Letić.

U Državnom sudu su u fazi mirovanja postupci protiv Maneta Đurića, Mehmeda Sadikovića, Dragana Ninkovića, Nedžada Hodžića, Dragoslava Bojića, Radojka Keverovića, Josipa Krešića, Mehmeda Aleševića i Aleta Hodžića zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženih.