Ramić: Presuđeni genocid pravni je osnov osporavanja RS-a
Ne mogu počinioci biti kažnjeni, a njihovo djelo, Republike Srpska, u ime kojeg su počinili zločine, uključujući i genocid, ostati netaknuto, zaključuje on
Presuđeni genocid u Srebrenici pravni je osnov osporavanja Republike Srpske, osnovna je teza, ujedno naslov izlaganja Emira Ramića, direktora Instituta za istraživanje genocida, Kanada, koje je on održao danas na akademskoj besjedi u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).
Ramić je konstatirao da je presuda za genocid počinjen u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
– Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007. godine, Internacionalni sud pravde u Hagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija Republike Srpske osmislile i izvršile genocid u Srebrenici, otvorio legitimnu i legalnu mogućnost potpunog pravnog osporavanja entiteta RS. Antibosanska koalicija u BiH i u svijetu, putem anticivilizacijske revizije historijske, sudske i naučne istine o genocidu u Srebrenici, nastoji nametnuti priču da je entitet RS trajna državna kategorija.
A svaki međunarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to. Oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora od 1969., koja kodificira postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti, Internacionalni sud pravde u Hagu – ističe Ramić.
Dalje je obrazložio da je ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općeg međunarodnog prava, kakva je norma ius coens sadržana u članu 53. Bečke konvencije, a koja na prvom mjestu ima zabranu genocida.
Ramić, čije je ime neodvojivo povezano s lobiranjem Instituta u Kanadi na čijem je čelu da Kanada ustanovi zakon o krivičnoj odgovornosti negatorima počinjenog genocida, današnju besjedu je završio analizom kanadskog iskustva u procesu organiziranog i institucionalnog lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.
Izjavio je da će se do kraja života boriti za te vrijednosti.
Koordinator i moderator na ovoj akademskoj besjedi Suad Kurtćehajić naglasio je da nije sporno samo to što Republika Srpska obilježava 9. januar kao svoj dan. On smatra da je Republika Srpska osporiva i u njenom nazivu i samom postojanju.
– U nazivu jer se ne može entitet u kojem su ravnopravni Srbi, Bošnjaci i Hrvati, zvati isključivo po jednom narodu. Pravna adresa za to je Sud za ljudska prava u Starzburu, gdje je dovoljno da tužbeni zahtjev upute jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji žive u RS-u, kao i da se slijedom već postojeće četiri presude tog suda, donese i peta protiv naziva ‘srpska’. Međutim, zbog činjenice da je vojno i političko rukovodstvo bosanskih Srba presuđeno, uključujući i presude Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju političkom lideru Radovanu Karadžiću i vojnom lideru Ratku Mladiću za djela koja uključuju i genocid, te da je najveći sud na našoj planeti, Internacionalni sud pravde u Hagu kojeg su stvorile UN, u presudi od 2007. godine zaključio da su vojska i policija RS-a počinile genocid u i oko Srebrenice, tvorevina RS bi morala biti ukinuta – Kurtćehajićeve su riječi.
Ne mogu počinioci biti kažnjeni, a njihovo djelo, Republike Srpska, u ime kojeg su počinili zločine, uključujući i genocid, ostati netaknuto, zaključuje on.
– Adresa je Internacionalni sud pravde u Hagu, a za traženje savjetodavnog mišljenja u vezi s tim, što predstavlja drugu funkciju tog suda, trebaju se obratiti organi UN-a koji je i stvorio taj sud te imaju obavezu da provedu njegove odluke. Institut za genocid akademika Emira Ramića upravo radi u tom pravcu – naglašava Kurtćehajić, što je tokom današnjeg učešća u akademskoj besjedi potvrdio i sam Ramić.
Tokom ovog događaja, Ramiću je uručen certifikat o članstvu u Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti.