Ivanić: “Zemlja, koja jedno priča a drugo radi, nije dobrodošla u EU”

“Ako region ostane izvan Evropske unije, to znači da će biti izolovan i prepušten sam sebi, što može dovesti do daljnjih tenzija”, ističe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mladen Ivanić, bh. političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te univerzitetski profesor.

Što se BiH tiče, Ivanić smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak bilo kakve pozitivne političke vizije budućnosti, što je istovremeno razlog za sve veći odlazak, posebno mladih ljudi.

RSE: Kako ocjenjujete odnose u regionu, imajući u vidu situaciju u Crnoj Gori i refleksije tih događaja u Srbiji, rezultate izbora u Hrvatskoj, sporenja o Godišnjem nacionalnom programu za NATO (ANP) u BiH, kao i druge događaje u zemljama Zapadnog Balkana?

Ivanić: Evidentno je da je došlo do određenih značajnih turbulencija u posljednjem periodu. Mislim da tu postoji jedna stvar, koju možemo ocijeniti relativno pozitivno, a to su rezultati izbora u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se pokazalo da, ako neko ima vlast ne mora pobijediti, za razliku od većine drugih zemalja, u kojima, lider koji je na vlasti, prije svega, zahvaljujući manipulacijama, pobjeđuje.

Mislim da je to izuzetno pozitivna poruka, bez obzira što mislim da suštinske promjene u politici Hrvatske, posebno prema regionu, neće biti. Poruka da nema vječitih, je izuzetno značajna. To je snažna demokratska poruka svim glasačima u regionu.

Što se tiče Crne Gore, evidentno je da je tamo došlo do ozbiljne turbulencije. To je vrlo ozbiljan društveni proces, za koji je vrlo teško predvidjeti, kako će se završiti. Mislim da nikome ovo nije trebalo, ali jednako tako mislim da tu temu ne treba previše zloupotrebljavati i truditi se da se ona koristi za neke druge ciljeve.

Nadam se da će vlast u Crnoj Gori, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom, doći do rješenja, koje će smiriti tenzije. Sve to nije u interesu ni jedne, ni druge strane. Ovakvo trenutno stanje nikome ne koristi. Dalje tenzije ne bi bile dobre. Čim se u regionu nešto događa, posljedice su evidentne u svim zemljama regiona.

Bosna i Hercegovina unutar toga je u standardnoj, već godinama nepromijenjenoj situaciji. Evidentno je da je prošlu godinu obilježila priča o NATO-u i Akcionom planu, o njegovoj aktivaciji.

Evidentno je da su na kraju Dodik (Milorad, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – i član Predsjedništva BiH) i Savez nezavisnih socijaldemokrata, pristali na zahtjeve NATO-a. Mislim da je svima sada jasno da je Program reformi koji je proslijeđen u Brisel, u stvari, dokument kojim se aktivira MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO, prim. aut.).

Svi igrači će pričati svoju priču, NATO će ćutati jer je ostvario svoj cilj, dobio je prvi Program reformi i ima se čime baviti. Bosna i Hercegovina je praktično u MAP-u. Svi će nastojati da tu temu, što je prije moguće, sklone sa dnevnog reda, ali mislim da će ona obilježiti to što je SNSD radio. Dodik je počeo, Dodik je i završio aktivaciju Akcionog plana. To možda jeste politički pravedno.

RSE: Svaka od zemalja regije je u određenom statusu u procesu integrisanja – Srbija i Crna Gora su otvorile pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija su privremeno zaustavljene, BiH i Kosovo su bez kandidatskoga statusa. Koliko bi integrisanje ovih zemalja u EU donijelo prosperitet, posebno građanima?

Ivanić: Mislim da bi donijelo prosperitet, jer ne vidim šta je druga alternativa. Ako region ostane izvan Evropske unije, to znači da će biti izolovan i prepušten sam sebi. To će samo dovesti do daljnjih tenzija. U uslovima izolacije, unutrašnjih razlika i tenzija među pojedinim narodima, sve ostalo postaje relevantno. Čim se uđe u neku širu zajednicu, te razlike postaju manje važne, manje bitne. Samim tim, za nas je izuzetno značajno da se približimo Europskoj uniji.

Tu postoje dva problema. Jedan je unutrašnji odnosi u zemljama. Mnogo je lidera koji govore o Evropskoj uniji, a u stvari nemaju namjeru da uđu u Evropsku uniju jer u toj zajednici ne bi mogli da rade to što sada rade: manipulišu javnim medijima, zloupotrebljavaju javna sredstva i budžet za političke promocije.

S druge strane, postoji problem negativnog stava Europske unije prema zemljama Zapadnog Balkana. Mislim da je data vrlo negativna poruka, pogotovo kada je u pitanju Sjeverna Makedonija i kada se njoj, nakon tako ozbiljnog poduhvata, kao što je promjena imena, nije dao datum početka pregovora.

I sa jedne i sa druge strane – Evropske unije, ali i zemalja u regionu, treba puno više iskrenosti i manje formalizma u razgovorima o priključenju Evropskoj uniji.

RSE: Šta je trenutno, prema Vašem mišljenju, najakutniji problem u BiH, da li politička ili ekonomska situacija?

Ivanić: Jedno je s drugim povezano. Objektivno, glavni problem jeste nedostatak razvoja, nedostatak perspektive, nedostatak bilo kakve pozitivne vizije budućnosti, što je, po meni, glavni razlog što toliko ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu. Aktualna je neka vrsta pesimizma, negativna vizija budućnosti. To je glavni razlog odlaska ljudi.

Nemoguće je očekivati ekonomske investicije i razvoj u uslovima ovakve političke situacije. Dok god traju ovakvi sukobi, koje imamo često, koji nemaju nikakvog smisla, koji su do kraja besmisleni, niko ozbiljan neće ovdje investirati. Čak i domaći investitori, koji su stekli ovdje bogatstvo, ili neki kapital, nastoje da odavde izvuku kapital i da ga investiraju u zemljama vam Bosne i Hercegovine. Nije realno da neko sa strane, u ovakvim uslovima, dođe i investira.

Preduslov da bi se riješio akutni problem ekonomske krize, jeste i politička stabilnost. Sa ovakvim strukturama, koje imamo, političku stabilnost nije realno očekivati, siguran sam, najmanje do narednih opštih izbora jer će sve ovo, što smo imali priliku da vidimo, biti viđeno i u budućnosti. Isti odnosi u takvim uslovima, bojim se da neće donijeti nove investicije i da će onda biti ekonomska stagnacija, a to znači dalji odlazak ljudi sa ovog prostora.

RSE: Kako vidite novi sastav Savjeta ministara Bosne i Hercegovine?

Ivanić: Kada bih govorio generalno, moje je mišljenje da to nije neki spektakularni sastav Savjeta ministara. Tu ima nekoliko pojedinaca, koji imaju snagu i autoritet, a svi ostali su manje-više poslušnici svojih partijskih šefova. Oni nisu u ministarskom Savjetu da sami osmišljavaju politiku i da je vode. Oni su tamo da izvršavaju želje svojih partijskih šefova. Mislim da ovaj Savjet ministara neće sam po sebi nešto napraviti. Daleko veći značaj će imati odnosi između političkih lidera. Tu ne vidim nekog velikog razloga za optimizam.

Što se tiče dijela Savjeta iz Republike Srpske i onoga što je Dodik nazvao reprezentacijom, to je vrlo loša reprezentacija. Ako ćemo govoriti fudbalskim rječnikom, to je druga liga zapad. Nema tu nikoga ozbiljnog, ko bi imao neko iskustvo u tim poslovima. Nema tu nikoga ozbiljnog ko daje svoj autoritet.

Pošto dolazim iz Republike Srpske, mene posebno zabrinjava to olako davanje obećanja, koje je predsjedavajući Savjeta ministara već dao, a to je da će doći do povećanja PDV-a, što smatram katastrofalnim. Čim su došli na vlast, povećali su i budžet institucija Bosne i Hercegovine i time potpuno poništili sve ono što su ranije pričali.

Jedno će Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) pričati u Banja Luci, a sasvim drugo će raditi u Sarajevu. U Banjaluci će puno srbovati, u Sarajevu će praviti sve kompromise jer to je jedini način da Dodik i SNDS pokušaju popraviti svoju sliku o sebi u svijetu. Vidljivo je, nakon potpisa na Program reformi, da njima do toga nije posebno stalo.

RSE: S obzirom na mišljenje Evropske komisije, koje je dato u decembru, da Bosna i Hercegovina ne ispunjava dovoljno političke kriterijume iz Kopenhagena, šta mislite, koliko ova država u periodu, do narednih opštih izbora, može učiniti u približavanju Evropskoj uniji?

Ivanić: Moglo bi se puno toga uraditi, kad bi bilo volje, jer tu nema neke velike pameti. Treba primijeniti praksu i zakonodavstvo, koje postoji u Evropskoj uniji, u bh. uslovima.

Mi imamo mnogo zakona, koji su dobri, ali se ne primjenjuju – Zakon o sukobu interesa, zakoni koji onemogućavaju korupciju, zakoni o imenovanju ključnih ljudi koji treba da obavljaju čeone funkcije u nezavisnim institucijama. Kod nas se sve to zloupotrebljava.

Zemlja, koja jedno priča, a drugo radi, nikada nije dobrodošla u Evropsku uniju. To jeste jedan od ključnih razloga zašto je stav Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, za sada, dosta negativan.