Jačanjem privrede RS zaustaviti negativne trendove iz prošle godine

Otežani uslovi poslovanja i smanjena privredna aktivnost obilježili su 2019.godinu, zbog čega u Privrednoj komori Republike Srpske (RS) apeluju na provođenje neophodnih mjera kako bi se zaustavili negativni trendovi.

-Potrebno je realizovati mjere, koje se odnose na jačanje konkurentnosti privrede RS, stavljanje javnih preduzeća u funkciju razvoja privrede i društva u cijelini, reformu i modernizaciju javne uprave i intenziviranje socijalnog dijaloga svih partnera – istakao je u razgovoru za Fenu portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojević.

Industrijska proizvodnja u tom bh.entitetu, u periodu januar-juli 2019. godine, smanjena je za 12,2 posto, u odnosu na isti period 2018., zaposlenost u industriji je smanjena za 0,3 posto, a zabilježen je negativan trend i vanjskotrgovinske aktivnosti, gdje je usljed smanjene tražnje iz inostranstva došlo do pada ukupnog obima razmjene za 7,3 posto. Izvoz je za deset mjeseci u minusu za 3,2 posto, a uvoz za 10,3 procenta.

Na drugoj strani evidentan je rast prosječnih plata poslije oporezivanja (neto plata), koja je u periodu januar-oktobar 2019. godine, iznosila je 910 KM.

Prosječna neto plata za period januar-oktobar 2019. godine iznosila je 902 KM, što predstavlja realno povećanje od 5,5 posto u odnosu na isti period 2018..

-Ova činjenica dodatno otežava poslovanje privrede, budući da se usljed smanjene privredne aktivnosti i odliva radne snage, suočavamo s činjenicom zapošljavanja nekompetentnog i nedovoljno edukovanog kadra, što iziskuje dodatne troškove njihove obuke i upošljavanja ovakvih profila – kaže Blagojević.

Aktuelni trendovi poslovanja u RS posljedica su niske konkurentnosti privrede, a što je osnovni preduslov osvajanja novih kupaca, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

– U narednom periodu ovi trendovi se moraju promijeniti u pozitivnom pravcu, kako bi se stvorili uslovi za rast obima proizvodnje u industriji, te svih parametara vanjskotrgovinske razmjene, investicija, zaposlenosti, što će na kraju rezultirati i rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u kojem će povaćano učešće imati industrija – pojašnjava Blagojević.

Također, potrebne su i mjere za poreska i neporeska rasterećenja, prvenstveno, kroz smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa na 52 posto, što je u RS bilo do 2009. godine.

U entitetskom budžetu neophodno je, kaže, obezbijediti dodatna sredstva podrške, kreirati sistemske mjere u cilju zaustavljanja odliva radne snage i rješavanja problema nedostatka radnika s odgovarajućim kompetencijama.

Osim reforme sistema obrazovanja, kroz prilagođavanje zahtjevima i potrebama privrede, domaća privreda mora ući u proces digitalizacije, a pretpostavke za to su donošenje strateških dokumenata i akcionih planova kojima će se definisati pravci razvoja digiralizovane ekonomije RS.

-Posebnu pažnju moramo posvetiti tehnološkom napretku proizvodnih procesa, kroz nabavku savremene opreme i uvođenju modernih tehnologija – naglasio je u razgovoru za Fenu portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojević.