Od 1. marta Nijemci širom otvaraju vrata stranim radnicima, posebno “pikiraju ” BiH

Summit o vrbovanju stručne radne snage je održan u Berlinu povodom novog Zakona o doseljavanju stručnog kadra koji treba stupiti na snagu 1. martu 2020. S tim u svezi je kancelarka Merkel, pored političara, pozvala i predstavnike njemačkog gospodarstva na sumit, kako bi se moglo poduzeti mjere za bolju i bržu primjenu spomenutog zakona, prenosi Deutsche Welle (DW).

“Uhvatili smo se ukoštac s problemom”, rekla je kancelarka Merkel, prenose gotovo svi mediji koji pišu o ovome summitu. Tagesschau.de, news-portal prvog programa njemačkog javnog servisa, prenosi kako Merkel nije htjela špekulirati o broju radnika koji su potrebni Njemačkoj, ali je navela da je samo u klasičnim obrtničkim zanimanjima oko 250 hiljada radnih mjesta nepopunjeno.

Mediji poput berlinskog „taz”-a navode kako se procjenjuje da njemačkoj privredi nedostaje i do 400 hiljada stručnih radnika. Vicekancelar i ministar finansija Olaf Scholz je napomenuo kako “prihvaćamo da smo postali useljenička zemlja.”

U istom dahu je kancelarka, međutim, istaknula da popunjavanje radnih mjesta s ljudima iz Njemačke i dalje ima prioritet. Ministar rada Hubertus Heil je s tim u svezi poručio da je potrebno prvo poboljšati potencijal stručnog kadra u Njemačkoj, prije nego se krene u potragu u druge zemlje.

“Prema Heilovim navodima, svake godine oko 50 hiljada mladih ljudi u Njemačkoj ne završi školu, odnosno zanat te da ok 1,1 milion ljudi starosne dobi između 20 i 30 godina nema završen zanat. Stoga, rekao je Heil, postoji puno prostora za napredovanje na radnom tržištu i kod starijih ljudi, a prije svega kod žena. Tu je riječ o boljem usklađivanju porodice i posla”, piše tagesschau.de.

Pomoć na portalu “Make it in Germany”

Taj portal prenosi i riječi predsjednika krovne organizacije njemačkih radničkih saveza BDA Inga Kramera o tome koliko je bitno ubrzati birokratske procese oko dolaska stručnog kadra u Njemačku: “Kandidati za posao često moraju mjesecima čekati da dobiju terminu u njemačkim ambasadama. Dok se zatim papiri za ulazak u zemlju provjere, protekne često opet nekoliko mjeseci, žale se poduzeća”, piše tagesschau.de.

Stoga se ukazuje na to da će Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke s novim državnim budžetom dobiti dodatna sredstva za stvaranje radnih mjesta kako bi se mogli ubrzati te birokratske procedure. Osim toga se, piše dalje tagesschau.de, savezna vlada nada da će se jače koristiti njezin portal “Make it in Germany” i poduzeća prijaviti više natječaja za posao:

“Najveća potreba je, prema vladinoj strategiji o vrbovanju radne snage, evidentna u branšama iz područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Pored toga su nedostatkom pogođeni građevina, hotelijerstvo i gastronomija, kao i profesije iz zdravstvenog sektora. Konkretno se radi o potrebi za elektrotehničarima, metalskim radnicima, mehatroničarima, kuharima, njegovateljima za starije i iznemogle osobe, informatičarima kao i softver dizajnerima.”

Pilot-projekt za vrbovanje radnika iz Bosne i Hercegovine

“Süddeutsche Zeitung” (SZ) se također osvrće na sve te stavke te navodi da Njemačka, kad se usporedi s drugim zemljama, doista treba postati privlačnija za stručni kadar. Taj list prenosi rezultate jedne OECD-studije u kojoj se navodi da “zemlje poput Australije, Švedske ili Švicarske za akademski obrazovan kadar nude znatno bolje uvjete nego Njemačka”, kao i da taj akademski obrazovan kadar u Njemačkoj zbog nepriznavanja diploma često radi niže poslove za koje je prekvalificiran.

SZ pored toga spominje i jedan pilot-projekt kojega zanatski savez namjerava provesti u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, a koji se tiče građana Bosne i Hercegovine. Namjerava se u okviru tog projekta vrbovati kvalificirane ljude iz BiH, nakon čega će rezultati tog pilot-projekta služiti kao podloga za daljnje vrbovanje, odnosno posredovanje kadra u drugim zemljama izvan Europske unije.

Ne smije se populistima pružiti prostor za napad

Časopis “Die Zeit” donosi komentar pod naslovom “Pustite ih da uđu!” u kojemu piše kako je zaključak summita u Berlinu da Njemačka treba postati privlačnija za stručni kadar iz inozemstva te da je to “nužno potrebno. Jer ono što je jasno je da je stopa nataliteta, doduše, blago porasla, ali starenje društva svejedno ide dalje.”

Taj list ističe da je unutarpolitički izuzetno važno da se doseljavanje stručnog kadra striktno odvoji od doseljavanja izbjeglica: “Prijam stručnog kadra služi osiguravanju nacionalnih interesa. Dovode se ljudi u zemlju zbog toga što ih zemlja treba. Shodno tome se kriteriji za odobrenje orijentiraju strogo prema potrebi. Prijam izbjeglica je, naprotiv tomu, humanitarni čin pri kojemu ekonomska učinkovitost izbjeglica ne igra ulogu. (…) Važno je ta dva migracijska puta odvojiti jedan od drugoga, već i zbog toga kako se populistima ne bi ponudio nepotrebno prostor za napadanje.”