Aplikacija BiH za članstvo u EU bez sretnog kraja?
Pristupanje EU je, čini se, vrlo teško pitanje, a dobri poznavatelji procedure pristupanja evropskoj porodici država članica su skeptični u sretan završetak. Jedan od onih koji sumnjaju da će BiH, odnosno njeni političari, brže i odgovornije krenuti ka reformama, koje jamče članstvo u EU, je i Vehid Šehić, politički analitičar, predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji član tima stručnjaka kojeg je okupio bivši američki ambasador u BiH kako bi izradili preporuke o promjeni Ustava Federacije BiH.
“Kada je aplikacija u pitanju, naši je mogu uputiti ali to više ovisi o volji onih kojima se upućuje, odnosno, EU. Ne treba smetnuti s uma da je aktiviran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da je BiH tim činom pred velikom obvezom.
Sumnjam da će ono što su obećali i učiniti, jer kredibilna aplikacija upravo to znači “, komentira Šehić za DW. On kaže da se radi o još jednom neispunjenom obećanju bh. političara, a s druge strane podsjeća na dobre poteze susjedne Republike Hrvatske, britansko-njemačku inicijativu kao i podršku Unije.
“Povlašten odnos prema BiH pokazuje činjenica da smo nakon dugo vremena imali pozitivan izvještaj. Treba istaknuti i prijateljsku inicijativu Republike Hrvatske koja je tražila povlašten pristup kada je riječ o ispunjavanju naših obveza, što pokazuje da naš prvi susjed želi aktivno sudjelovati i pomoći BiH. Tu je i britansko-njemačka inicijativa, ali to ništa neće značiti ukoliko vlasti u BiH ne počnu konačno ispunjavati svoje obveze jer je status kandidata, i nakon toliko godina, daleko od otvaranja prvih poglavlja”, ocjenjuje ovaj politički analitičar.
Međutim, kako Šehić zaključuje, evropski put BiH mogle bi olakšati i druge okolnosti zbog kojih bi EU “zažmirila na jedno oko” na neodgovornost njenih političara.
“Nešto bržem ulasku u EU mogla bi ići u prilog aktuelna globalna svjetska kriza i odnosi između Rusije i Evrope koja želi što prije riješiti problem Zapadnog Balkana u paketu, pa tako i BiH. Znači, članicom EU, našu zemlju mogle bi vrlo lako učiniti okolnosti”, zaključuje Šehić.
Dr. sc. Mile Lasić, profesor evropskih integracija na Sveučilištu Mostar i također član ekspertnog tima, podsjeća na strategiju u politici proširenja Evropske komisije prema kojoj zemlje kandidatkinje moraju proći rigorozan proces pristupanja, zasnovan na strogom ali pravednom uvjetovanju i načelu vlastitih zasluga.
“Obaveze se moraju ispuniti prije nego što se podnese aplikacija, kako bi bila „kredibilna“, dakle, vjerodostojna, inače je ne treba ni podnositi jer će uslijediti negativno mišljenje ‘avis’. Izuzev ako EU, čiji su predstavnici zajedno s MMF-om i napisali Reformsku agendu za BiH, ne odluči napisati i ‘kredibilnu aplikaciju’ i stvarno napravi iznimku za BiH kakva je već napravljena za Rumuniju i Bugarsku, u što nije vjerovati”, kaže profesor Lasić za DW.
On naglašava da bh. vlastodršci moraju znati da je moguć i negativan ‘avis’, te da se ta sramota može izbjeći samo ako su svi postavljeni uvjeti ispunjeni bez zadrške.
“Da nije žalosno, i za plakanje, mogli bi se smijati kako je 50 bh. ‘uhljeba’ prije nekoliko dana otišlo na prve pregovore u Bruxelles u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ‘s figama u džepu’, tako da su i u zadnji trenutak pokušali izvrdati sustav koordinacije”, kritičan je profesor Lasić.
Kako kaže, kada kad bi početkom sljedeće godine bila podnesena kredibilna aplikacija, a BiH potom dobila status kandidata, bio bi to tek početak mukotrpnog puta zakašnjelih tranzicija. Ali profesor Lasić nije optimista.
“Takvo što je, pak, iluzorno očekivati od političara kakve imamo i njihove javne uprave prepune ‘uhljeba’ na svim razinama, jer u njoj i ne radi niko drugi do stranački sljedbenici i istinski anti-Europljani kao i njihove vođe”, zaključuje Lasić.
Sudeći prema mišljenjima intelektualaca, BiH je još daleko od Europe. To bi moglo biti još jedno neispunjeno obećanje njenih političara.