Novo Vijeće ministara BiH do kraja godine

U zavisnosti kada Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine potvrdi imenovanje mandatara za sastav novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine počet će da teče rok od 35 dana do kada tom domu na potvrđivanje trebaju biti dostavljena imena novih ministara i njihovih zamjenika. To znači da ni u najboljem slučaju novo Vijeće ministara BiH u punom sastavu moglo biti potvrđeno do konca decembra, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jučer je, 12 i po mjeseci nakon potvrđivanja rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 2018. godine imenovalo kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milana Tegeltiju za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Inače, prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Predsjedništvo BiH u roku od 15 dana od konstituisanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH treba obaviti proces imenovanja novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Kako je samo održana konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma PS BiH i to početkom decembra prošle godine na kojoj su potvrđeni mandati novoizabranih zastupnika, te izabran Kolegij doma, ali ne i nadležne komisije ostavljen je pravni vakum po kojem se može tumačiti da sam dom u konačnici nije konstituisan, te da stoga nije bilo zakonskog probijanja odluke o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

No, koncem augusta tadašnji, a i sadašnji aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić dostavio je podatke predloženog kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BiH) i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Tegeltija je tako dobio potvrdu da nema smetnji za njegovo imenovanje, ali je ono obavljeno tek tri mjeseca nakon toga.

Da bi otpočeo proces potvrđivanja imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nužno je da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH formira Komisiju za pripremu izbora Vijeća ministara BiH koja treba da obavi razgovor sa predloženim kandidatom i o njemu se izjasni.

Radi se o formalnom postupku s obzirom da i u slučaju negativnog stava same Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH ono nije obavezno za sam Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara sastoji se od po jednog predstavnika svake političke stranke koja participira u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Prema ranijem dogovoru predsjednika SNSD-a, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA) Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića izvršena je raspodjela ministarstava u novom sazivu Vijeća ministara.

Srpskim kadrovima osim mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pripale su i pozicije ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ljudskih prava i izbjeglica i prometa i komunikacija.

Kadrovima iz hrvatskog naroda sljeduju pozicije ministara finansija, civilnih poslova i pravde, dok će bošnjački kadrovi dobiti ministarstva vanjskih poslova, sigurnosti i odbrane.

S obzirom da SNSD djeluje u koaliciji sa Demokratskom narodnom strankom (DNS) i Socijalističkom partijom (SP), te Srpskim klubom (Ujedinjena Srpska) ostaje da se vidi da li će ta stranka neki od resora ustupiti kadrovima predstavnicima koalicionih partija.

Slično je i sa SDA, koja je u koaliciji sa Demokratskom frontom (DF) i Savezom za bolju budućnost (SBB) pa je nejasno da li će neko od ministarstava pripasti nekoj od koalicionih stranaka.

Istovremeno jedino je posve jasno da će sva tri resora u Vijeću ministara BiH pripasti kadrovima HDZ-a BiH.

Strankama za raspodjelu bit će i pozicije 10 zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH s obzirom da svako ministarstvo ima po jednog zamjenika ministra, a Ministarstvo odbrane BiH dva.

Zamjenik ministra u Vijeću ministara BiH prema zakonskim odredbama mora biti druge nacionalnosti u odnosu na ministra.

Za razliku od Vijeća ministara BiH najviše posla nakon što vlast u Bosni i Hercegovini konačno profunkcioniše bit će na Parlamentarnoj skupštini BiH, Predstavničkom i Domu naroda gdje je u proceduri potvrđivanje više stotina sporazuma o kreditnim zaduženjima vrijednim dvije milijarde KM. Ta sredstva naime, stoje blokirana i ne mogu se povlačiti niti koristiti dok Parlamentarna skupština BiH ne ratifikuje potpisane sporazume.