Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

oboljela od karcinoma

Biznis na bh. način: Bolest, pa otkaz sa posla

slobodanka todoric

Ugovor o radu na određeno vrijeme, prema zakonu o radu iz 2016. godine, može se potpisati samo u slučajevima kada postoje objektivni razlozi koji su definisani rokom ili u slučajevima izvršenje tačno određenog posla

Slobodanka Todorić radila je nešto manje od dvije godine u jednoj fabrici obuće u Derventi, na određeno vrijeme. Kada je trebalo da produži ugovor na neodređeno, prebačena je u drugu “sestrinsku” firmu na istoj adresi.

Slobodanka je, u međuvremenu, oboljela od karcinoma i ostala je bez posla.

Njen suprug, Mladen Todorić, kaže da su ih samo dan prije isteka ugovora na određeno vrijeme nazvali iz preduzeća u sedam sati telefonom i rekli Slobodanki da joj neće produžiti ugovor.

On je nakon toga pokrenuo čitavu priču.

“Prebacivanje radnika”

Prema Zakonu o radu nakon dvije godine rada na određeno vrijeme poslodavac mora radniku dati ugovor na neodređeno. Poslodavci ovo izigravaju prebacujući radnike iz jedne firme u drugu pred isteka dvije godine.

„Moja supruga je dobila ugovor o radu na određeno vrijeme 5. avgusta 2016. godine u firmi ‘Amika’ d.o.o. u Derventi. To je obućarska industrija i zaposlena je u proizvodnji. Ugovor joj je stalno produžavan, a 11 mjeseci i 27 dana od početka rada, nju su u papirima prebacili u drugu firmu koja se zove ‘Relax shoes’. Obje su registrovane na istoj adresi. Ona je i dalje sve isto radila, imala je istog poslovođu, jedino se u radnoj knjižici vodila kod druge firme i opet je radila na određeno”, priča Mladen za Radio Slobodna Evropa

Erduan Katana

.

Pravnu pomoć u ovom slučaju dao je Sindikat uprave Republike Srpske koji je od inspekcije rada zatražio da izvrši kontrolu u preduzeću, jer ugovor na određeno vrijeme može da se sklapa samo u posebnim slučajevima. Pošto je Slobodanka Todorić radila iste poslove u kontinuitetu inspekcija je naložila da je vrate na posao i stalno zaposle.

Takođe zakonom o radu radnik koji se nalazi na bolovanju ne može dobiti otkaz.

Slobodankin suprug se nada da će ovo biti i posljednji ovakav slučaj

“Mi treba da budemo pokazatelj da se ovako više ne može raditi. Želim da moja porodica bude zadnja kojoj se ovo desilo. Ne daj bože nikome da doživi ovako nešto. Prvo ovako tešku bolest, a drugo da te neko zadnjeg dana važenja ugovora nazove i da otkaz. Znači on je tebe precrtao, riješio se, ti njemu više nisi potreban”, kaže Todorić.

Praksa suprotna zakonu

Sekretar Sindikata uprave Republike Srpske, Milorad Mitrović, kaže da žalbe radnika pokazuju da ovakvih situacija ima mnogo i da je glavni razlog sklapanja ugovora na određeno što poslodavaci ne žele da stvaraju obaveze prema radnicima.

“Poslodavci ne žele da se bave ni otkazom ni razlozima za otkaz, već jednostavno kad im se radnik ne svidi sačekaju istek ugovora i time prestaje radni odnos. Što se tiče zakona o radu u njemu je jasno precizirano da se ugovor na određeno vrijeme može potpisati samo u izuzetnim slučejevima. Iako je zakonom ovo definisano, u praksi se dešava suprotno”, pojašnjava Mitrović.

Inspekcija rada u Republici Srpskoj u prvih devet mjeseci ove godine izvršila je oko četiri i po hiljade kontrola u svim oblastima nadzora, a jedna njih je i kontrola ugovora o radu.

Portparolka Inspektorata Republike Srpske Dušanka Makivić kaže da se ne vodi posebna evidencija o broju prekršaja u ovim slučajevima.

“Susrećemo se sa slučajevima da su poslodavci sa radnicima zaključivali po nekoliko ugovora o radu na određeno vrijeme, iako su poslovi na kojima se angažuju poslovi iz redovne aktivnosti i predstavljaju osnov za zaključivanje ugovora na neodređeno. U ovim slučajevima ne može se govoriti o privremenom povećanju obima posla što se u pravilu navodi kao razlog za zaključenje ugovora. Kada se utvrde ovakve vrste nepravilnosti inspektori riješenjem nalažu da se radno pravni status radnika reguliše u skladu sa zakonom, ali i zbog počinjenog prekršaja izriču kazne putem prekršajnog naloga”, objašnjava Makivić.

Istovremeno, slučaj Todorić je pokazao da poseban problem za poslodavce predstavljaju teško oboljeli radnici koji su dugo odsutni sa posla.

U sindikatima smatraju da bi u ovim slučajevima država trebala preuzeti obavezu plaćanje bolovanja.

Plaćeno bolovanje

Prema riječima Mitrovića, Konfederacija sindikata Republike Srpske je uputila taj zahtjev i u zvaničnoj formi.

“Trenutno refundacija za bolovanje ide od 70 do 90 posto na teret poslodavca. Ukoliko bi država za teško oboljele radnike preuzela refundaciju njhove bruto plate smatram da bi se poslovna zajednica rasteretila, a ovi nemili događaji izbjegli u značajnoj mjeri”, kaže Mitrović.

Božo Marić, predsjednik sindikata uprave Republike Srpske ocjenjuje da je pred sindikatima, poslovnom zajednicom i Vladom veliki izazov, jer zbog uslova u kojima rade radnici u Bosni i Hercegovini, sve više ih odlazi raditi u zemlje zapadne Evrope gdje imaju veću sigurnost.

“Moramo da krenemo da popravljamo situaciju i društvo da bi radnici živjeli život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Suočavamo se sa ogromnim odlaskom radnika i mislim da su jedan od glavnih razloga loša zakonska riješanja zbog kojih ljudi odlaze, jer nemaju sigurnost”, kaže Marić.

Ugovor o radu na određeno vrijeme, prema zakonu o radu iz 2016. godine, može se potpisati samo u slučajevima kada postoje objektivni razlozi koji su definisani rokom ili u slučajevima izvršenje tačno određenog posla.

U svim ostalim slučajevima zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme je kršenje zakona.