Evropski sud: BiH mora izmijeniti zakon i omogućiti održavanje izbora u Mostaru

Vijeće Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) donijelo je presudu u predmetu “Baralija protiv Bosne i Hercegovine (BiH)” kojom je naloženo BiH da mora izmijeniti relevantno zakonodavstvo koje se odnosi na održavanje izbora u Mostaru najkasnije u roku šest mjeseci od datuma kad presuda ECHR postane pravosnažna, javlja Anadoly Agency.

Sud je jednoglasno odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12. (koji se odnosi na opću zabranu diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Međutim, presuda Vijeća Evropskog suda za ljudska prava nije konačna, jer stranka u roku tri mjeseca od donošenja presude Vijeća može zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijeće.

Takav zahtjev, ukoliko do njega dođe, razmatra odbor od pet sudija Velikog vijeća. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom koja je konačna. Ako odbor odbije zahtjev, presuda vijeća postaje konačna tog dana. Konačna presuda dostavlja se Komitetu ministara Vijeća Evrope koji nadgleda njeno izvršenje.

Predmetni slučaj se ticao pravne praznine koja je onemogućila podnositeljici predstavke Irmi Baraliji, lokalnoj političarki koja živi u Mostaru, da glasa i bude birana na lokalnim izborima.

Sud je utvrdio da je pravna praznina nastala propustom vlasti da izvrše odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, koja se ticala odredaba koje su regulisale lokalne izbore u Mostaru, te nalagala vlastima da usklade te odredbe sa Ustavom BiH. To je za posljedicu imalo situaciju gdje su posljednji lokalni izbori u Mostaru održani 2008. godine, te gdje je gradom upravljao gradonačelnik koji od 2012. godine nije imao potrebni demokratski legitimitet.

Sud zaključuje kako takva situacija nije bila u skladu s načelom vladavine prava. Navodi kako stoga nije mogao prihvatiti argument Vlade da je višegodišnje kašnjenje u izvršenju odluke bilo opravdano potrebom da se dođe do dugoročnog i održivog rješenja za podjelu vlasti, te da se očuva mir i omogući dijalog između različitih etničkih grupa u Mostaru.

“Tužena država je stoga prekršila svoju obavezu da preduzme mjere da zaštiti podnositeljicu predstavke od diskriminatornog postupanja po osnovu njenog mjesta prebivališta i da održi demokratske izbore u Mostaru”, navodi se u saopćenju objavljenom povodom donošenja presude i predmetu Baralija vs. BiH.

Sud je također utvrdio jednoglasno na osnovu Člana 46. (obaveznost i izvršenje presuda) da tužena država mora izmijeniti relevantno zakonodavstvo najkasnije u roku od šest mjeseci nakon što ova presuda postane konačna.

U novembru 2010. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim određene odredbe Izbornog zakona BiH koje su regulisale lokalne izbore u Mostaru.

Utvrdio je da način na koji su organizovane izborne jedinice i broj gradskih vijećnika iz svake od tih jedinica nisu bili u skladu s načelom jednakog prava glasa. Dao je vlastima šest mjeseci da usklade te odredbe s Ustavom BiH. Ta odluka još uvijek nije izvršena.

Ustavni sud BiH je 2012. usvojio rješenje o neizvršenju svoje odluke te su, kao posljedica toga, relevantne odredbe Izbornog zakona prestale važiti.

Lokalni izbori u Mostaru stoga nisu mogli biti održani u posljednja dva izborna ciklusa, što, između ostalog, znači da je trenutni gradonačelnik Mostara u “tehničkom mandatu” od 2012. godine.