Ljudski lanac dug 170 kilometara kao simbol jedinstva zemlje

Desetine hiljada Libanaca pokušat će danas da formira ljudski lanac od sjevera do juga 170 kilometara duge obale Libana da pokažu jedinstvo i riješenost da istjeraju sadašnje političare na vlasti.

Akcija, organizirana intenzivnom aktivnošću preko društvenih mreža, treba da mobilizira oko 100.000 ljudi jedanaestog dana narodnih protesta bez presedana.

Protestna okupljanja dostigla su vrhunac prošle nedjelje kada je stotine hiljada ljudi demonstriralo širom Libana, i demonstranti se nadaju da će ovaj novi dan odmora omogućiti da ostvare do sada neviđenu akciju.

Oni žele da se Libanci iz svih oblasti, svih godišta i vjerske pripadnosti povežu rukama dužinom zemlje, noseći libansku zastavu. Treba da zauzmu položaje početkom popodneva na autoputu koji ide duž Sredozemlja.

“Sve je spremno, telefon ne prestaje da zvoni već tri dana, ima puno volontera”, rekla je Žuli Tegho Bu Hasif, profesorka historije i koorganizatorka ljudskog lanca.

Ona je rekla da imaju čak i volontere na motociklima koji će im pomagati da primjete moguće rupe u lancu, i ljude koji zovu da pitaju u kojoj oblasti će biti najkorisniji.

Cilj akcije je da se ojača osećanje nacionalnog jedinstva koje se rađa u Libanu.

Ova mirna manifestacija je utoliko važnija što su ponekad nasilni incidenti izbijali posljednjih dana između demonstranata i militanata proiranskog Hezbolaha.

Okršaji su izbili jučer popodne između vojske i demonstranata blizu Tripolija, velikog grada na sjeveru. Prema današnjim izjavama ljekarskih izvora sedam ljudi je povrijeđeno, dok je vojska saopćila da su bili ispaljivani gumeni meci.

Demonstracije su počele 17. oktobra, podstaknute vladinim planom da uvede nove poreze, između ostalog i na pozive putem aplikacije WhatsApp, ali su se ubrzo pretvorili u opšti revolt protiv cijele političke elite koju mnogi smatraju korumpiranom i nekompetentnom.

Desetodnevni protesti su paralisali zemlju s ekonomijom na ivici kolapsa, za koju demonstranti krive političke elite na vlasti od okončanja građanskog rata, vođenog od 1975. do 1990. godine.

Škole, fakulteti i banke ne rade od prošle nedjelje.

Protesti ne jenjavaju iako je vlada u ponedjeljak usvojila opsežne reforme u nadi da će umiriti desetine hiljada ljudi koji protestiraju zbog vladinog odnosa prema ekonomskoj krizi i traže ostavku premijera Saada Haririja. Hariri je tada rekao da nijedna vlada u historiji Libana nije preduzela takve korake.

Jutros kao svakog dana od početka protesta desetine muškaraca, žena i djece izašli su u centar Bejruta da očiste mesto okupljanja. Neki su tamo prespavali pod štaorima, kako izgleda odlučni da ostanu koliko je potrebno, prenosi Beta.