Ko je sve uništavao sarajevsku Skenderiju

Javna ustanova Kulturno sportski centar Skenderija u Sarajevu i dalje posluje s poteškoćama, ali uposlenicima se redovno isplaćuju plate, te uplaćuju doprinosi. Višemilionski dug ove javne ustanove polako se smanjuje tvrdi aktualni direktor Amer Kapo.

On je naslijedio direktorsku funkciju od Hajriza Bećirovića, kojeg je sredinom oktobra Općinski sud u Sarajevu nepravomoćno osudio na dvije i po godine zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv opće sigurnosti i imovine, te zloupotrebe položaja i ovlasti, javlja Radio Slobodna Evropa.

Ovo je druga presuda protiv direktora centra Skenderija. Sudeći po presudama, od kraja rata do unazad tri godine svako rukovodstvo je dodatno urušavalo ovaj centar, koji ove godine obilježava 50.godina postojanja i jedan je od simbola Sarajeva.

Danko Delibašić sin je najboljeg bh sportiste svih vremena – Mirze Delibašića. Rođen je malo prije početka rata u Bosni i Hercegovini(BiH). Sjeća se da je kao dječak redovno išao u Skenderiju, gledao utakmice KK Bosna, za koju je igrao otac ili utakmice Ženskog košarkaškog kluba Željezničar, gdje mu je majka igrala.

“Sjećam se jednog specifičnog mirisa Skenderije” odgovara Danko na pitanje čega se najviše sjeća iz tog perioda. Dodaje kako su mu na utakmicama najdraže bile pauze između dva poluvremena, kada je on, sa drugim dječacima imao priliku šutirati loptu na koš.

“Danas, iz ugla odraslog čovjeka, oca dvoje djece, koji mora realno sagledati stvari, vidljivo je da to više nije tako. Sport nije na tom nivou u Sarajevu, a Skenderija ima problema oko funkcionisanja”, kaže Danko Delibašić.

Četverogodišnji rat u BiH ostavio je posljedice i na ovom objektu. Međutim, Centar Skenderija je opstao i radio. Godine nakon rata, iako se očekivao progres, nisu dovele do toga. Ljudi, bliski političkim strankama, imenovani su na direktorske pozicije, a o značaju ove ustanove za sve Sarajlije ili nisu dovoljno znali, ili su se vodili nekim drugim principima.

Godine su prolazile, Skenderija je propadala. Nadležni, prije svega Vlada Kantona Sarajevo(KS), nisu pokazivali ozbiljan interes.

Da su prethodne uprave ove ustanove radile nezakonite stvari potvrdio je prije sedam dana i Općinski sud u Sarajevu, koji je nepravomoćno osudio bivšeg direktora Hajriza Bećirovića. Osuđen je na dvije i pol godine zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv opće sigurnosti i imovine, te zloupotrebe položaja i ovlasti.

Općinski sud u Sarajevu smatra, kako se navodi u obrazloženju presude, da je Bećirović kao odgovorna osoba u Centru Skenderija napravio propuste koji su doveli do rušenja krova Ledene dvorane 2012.godine, pri čemu je nastala šteta u iznosu preko 12 miliona KM.

“Ledena dvorana je u groznom stanju, od pada krova, probijanja jedne ploče koje je dovelo do deformisanja druge ploče. Mi snimo znali kolika je šteta, dok nije stigao nalaz stručnjaka sa Građevinskog fakulteta u Sarajevu”, rekao je 2012. godine Hajriz Bećirović, nakon rušenja krova Ledene dvorane.

Tada je u Sarajevu izmjereno više od metar snijega, pod čijom težinom je popustila konstrukcija krova.

O Ledenoj dvorani tada se govorilo dok se nije istopio snijeg. Pokretane su inicijative, kampanje za obnovu, ali konkretnih rezultata nije bilo. Tek se prije par mjeseci počelo sa radom na obnovi Ledene dvorane.

“Trenutno je u fazi izrada idejnog, glavnog i izvedenog projekta njene rekonstrukcije. Nadamo se da će u dva do tri mjeseca to biti završeno i onda ćemo dobiti jasnu sliku šta je sve potrebno da se uradi i koliko novca će biti potrebno”, objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE), direktor Centra Skenderija Amer Kapo.

‘Loše rukovodstvo’

Loše rukovodstvo koje je vodilo Skenderiju od kraja rata na ovamo nije samo urušilo ovaj Centar. Odrazilo se to i na sportske klubove koji su koristili dvorane u Centru. Među onima koji su pretrpjeli najviše posljedica je KK Bosna, koja je svoje najveće rezultate postigla upravo u Skenderiji, a koju je samovolja pojedinaca dovela na korak do gašenja.

Nekadašnji direktor ovog kluba Admir Bukva tvrdi kako je u to vrijeme sve rađeno da se košarkašima Bosne oteža.

“Bukvalno, do trenutka dok nismo istjerani iz te dvorane, znam da smo konstantno bili pod pritiskom da nećemo ući na trening, da nećemo ući na utakmicu dok ne platimo ovo, dok ne platimo ono”, objašnjava Bukva.

Bukva tvrdi da je Uprava Skenderije sa Bećirovićem na čelu dva puta tužila KK Bosna i oba puta izgubila sudski proces, jer nisu imali dokaze da im ovaj klub duguje novce koje su potraživali. Navodi kako su lične veze i poznanstva tadašnjeg direktora bili ključni kriterij po kojem su se klubovima dodjeljivali termini za treninge.

“Košarkaši Bosne, seniori imali su treninge u 21 ili 22 sata, a pionirske ekipe nekih privatnih klubova trenirale su u najboljim terminima od 18 ili 19 sati”, tvrdi Bukva.

Pored kulturnih i sportskih manifestacija, Centar Skenderija je poznat i po organizovanju velikih sajmova. Nekada se tu održavao jedan od najboljih sajmova automobila u bivšoj Jugoslaviji. Admir Bukva smatra kako su i taj segment uništili pojedinci kojima je kako kaže jedini cilj bio lični interes.

“Ma, ti sajmovi su izgledali grozno. Pa bez da ikoga uvrijedim, ali organizovanije i ljepše su uređene sarajevske pijace”, kaže Bukva.

Imenovanjem novog direktora, mladog Amera Kape, Centar Skenderija je počeo da diše. Mnoštvo je problema sa kojima se i danas nosi, ali kaže da plate uposlenicima isplaćuju uredno, kao i da uplaćuju doprinose.

“Taman kada krenemo naprijed, pojavi se neki problem iz prošlosti, koji nas uspori i tako evo već tri godine idemo korak naprijed, nazad dva. Nadam se da ćemo izaći iz ovog kruga”, kaže Kapo.

Hajriz Bećirović nije jedini koji je osuđen zbog nesavjesnog rada u Centru Skenderija. Njegov prethodnik, koji je početkom septembra ove godine preminuo, Suad Džindo, također je osuđen zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada u službi od 2007. do 2011. godine. Njemu je suđeno na Kantonalnom sudu u Sarajevo, a po prijavi dvije uposlenice Centra.

KSC Skenderija je sagrađena 1969. godine i predstavlja oazu za sve sportiste u Sarajevu. Ove godine obilježiće 50. godina postojanja. Istovremeno, osmog decembra obilježiće se i 18 godina od smrti bh košarkaške legende Mirze Delibašića, po kojoj dvorana u Skenderiji nosi ime. Njegov sin Danko kaže kako bi najviše volio da brojni dječaci odrastu uz specifičan miris Skenderije, te vrate KK Bosna na staze stare slave.