Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu

Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost 2019. austrijskom književniku Peteru Handkeu obrazloženjem da je on iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće.

Mnogi, a među njima i osobe koje su preživjele pokolj iz Srebrenice 1995. godine, kritizirali su Akademiju i pozvali je da opozove odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost vrijednu 9 miliona švedskih kruna (837.000 eura) objavljenu prošle sedmice.

U 2006., Handke je održao govor na posljednjem ispraćaju srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je umro u haškom pritvoru u očekivanju izricanja presude za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih godina.

Osim toga, Handke je podržavao čelnike bosanskih Srba, ideološkog vođu Radovana Karadžića i ratnog zapovjednika Ratka Mladića, osuđene za genocid u Srebrenici zbog pokolja više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku Dagens Nyheter, predsjednik Švedske akademije Mats Malm, priznaje da je Handke iznosio “provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima”.

No autor knjiga kao što su “Strah golmana pred jedanaestercem” i “Spori povratak kući” nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Srebrenici, navodi Malm.

“Akademija… nije pronašla ništa u njegovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda”, piše Malm.

Akademija se poziva na članak iz 2006. objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata.

Akademija je bila prisiljena odgoditi dodjelu nagrade za književnost u 2018., nakon izbijanja skandala koji je završio ostavkom članice Akademije čiji je suprug osuđen za silovanje.

Albanski premijer Edi Rama optužio je Akademiju da je svojom odukom o dodjeli nagrade Handkeu “umanjila vrijednost nagrade” za buduća desetljeća.

Akademijinu odluku oštro su kritizirali u Albaniji te na Kosovu gdje je, prema procjenama, ubijeno 10.000 kosovskih Albanaca u godinama Miloševićeva ratnog stroja.

Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice koja zastupa preživjele iz tog genocida, rekla je da je odluka Švedske akademije “sramotna”.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je pismo Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka povodom odluke da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu u kojem je prenio izraze dubokog razočarenja i negodovanja u vezi s odlukom Komiteta za književnost Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu.

Smatra da je Komitet prilikom dodjeljivanja nagrade morao imati u vidu Handkeov cjelokupan društveni angažman, a “koji nadilazi sferu autonomije književnosti i literature uopšte, te se kao takav morao uzeti u obzir prilikom dodjeljivanja nagrade”.