Sjeverna Makedonija i Albanija ostali bez pregovora za pristup EU, protivi se jedna članica

Ministri vanjskih poslova Evropske unije i oni zaduženi za evropska pitanja zemalja članica EU nisu postigli dogovor oko davanja saglasnosti za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Sastanak održan danas u Luksemburgu je završen bez dogovora, piše Radio Slobodna Evropa.

Da na ministarskom sastanku nisu usvojeni zaključci koji se tiču ovog pitanja potvrdila je finska ministarka vanjskih poslova, čija zemlja predsjedava EU, Tytti Tuppurainen.

Neusvajanje zajedničkih zaključaka je posljedica tvrdog francuskog stava koji se protivio bilo kakvoj odluci o proširenju na današnjem sastanku. Francuska je blokirala usvajanje zajedničkih zaključaka zato što se protivila bilo kakvoj odluci o proširenju.

“Žao mi je što nismo postigli saglasnost. Sastanak je bila prilika da razjasnimo stavove zemalja članica”, rekla je Tuppurainen, istakavši da predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk namjerava da pokrene ovo pitanje na sastanku lidera EU, koji će biti održan u četvrtak i petak, ove sedmice.

Finska šefica diplomatije je priznala da su pokušali da razmotre sve opcije, uključujući i razdvajanje otvaranja pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, kako bi se postigla bilo kakva poziitvna odluka, ali da to nije bilo moguće, jer kompromis nije bio moguć, “naročito zbog stava jedne članice koja je sve odbijala”.

Prema finskoj ministarki, biće ovo prvi put da se pitanja otvaranja pregovora razmatra na najvišem politčkom nivou – na predstojećem susretu šefova država i vlada zemalja članica. Ona je izrazila nadu da će se postići dogovor na samitu.

Francuska ministarka za evropska pitanja, Amelie de Montchalin je odbila novinarske opaske da je današnji sastanak okončan negativnim ishodom. Ona tvrdi da država koju predstavlja ne traži dodatne uslove, već razmatranje procesa.

“Trebate imati u obzir da niko nije rekao ‘ne’. Stav Francuske je da region ima evropsku perspektivu ali da trebamo reformisati pregovarački proces”, istakla je de Montchalin.

Ministarska rasprava održana je u okviru Savjeta za opšte poslove, a u skladu sa preporukom Evropske komisije, koja smatra da su obje zemlje ispunile sve uslove za početak ovog procesa.

Zemlje članice ni u ranijim pokušajima nisu mogle da se usaglase oko ove odluke zbog tvrdog stava Francuske.

Pariz se, naime, u ovom trenutku protivi bilo kakvoj odluci o proširenju bez prethodnih reformi koje se tiču i načina kako će se u budućnosti pregovarati sa zemljama kandidatima.

To je i uoči danas održanog sastanka potvrdila francuska ministarka za evropska pitanja Amélie de Montchalin, koja je naglasila da je potrebno prvobitno preispitati pregovarački proces.

“Trenutni okvir je veoma dugačak i frustrirajući. Pregovori moraju biti efektivni, stoga ih moramo preispitati”, ocijenila je ona, istkavši kako je Francuska mišljenja da države kandidati moraju prvenstveno preduzeti i sprovesti reforme na terenu, pa potom otpočeti pregovore o članstvu.

“Poglavlja koja se sada otvaraju i zatvaraju se ne podudaraju sa situacijom u ovim zemljama”, podvukla je De Montchalin.

Stalni predstavnici zemalja članica pri EU su se u prethodnim danima sastali u više navrata kako bi pokušali da približe stavove oko otvaranja pregovora sa Skopljem i Tiranom. Posljednji sastanak je održan sinoć, bez konkretnih rezultata zbog tvrdog stava zvaničnog Pariza.

U nedavno poslanoj tzv. neformalnoj noti zemljama članicama Unije, Pariz je zatražio da pristup prema procesu proširenja bude još oštriji, a ključni element u ovom prijedlogu je promjena metodologije kako će se odvijati pregovori o pridruživanju. Tu se, između ostalog, predviđa mogućnost nazatka u pregovorima, ako zemlje koje pregovaraju ne pokažu konkretan napredak u neophodnim reformama, sa posebnim naglaskom na vladavinu prava.

Od Evropske komisije Francuska je zatražila da do marta naredne godine izradi strategiju sa konkretnim predlozima za sprovođenje ove nove metodologije za pregovore o pridruživanju, kao i da izvijesti o stvarnoj primjeni reformi u svakoj zemlji koja je u procesu proširenja.

Otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom Francuska uslovljava, dakle, usvajanjem ovakve nove metodologije.

Promjena holandskog stava

Većina zemalja članica EU smatrala je da odluka ministara o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji ipak treba da bude donijeta danas, tako da je i Tuppurainen prije sastanka podvukla da EU ima obavezu prema regionu Zapadnog Balkana.

“Mi, kao Predsjedništvo, u potpunosti podržavamo otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali moramo vidjeti šta će reći zemlje članice, jer nam je za to potrebna jednoglasna odluka”, rekla je uoči susreta Tytti Tuppurainen.

Njemački ministar za evropska pitanja Michael Roth je takođe prije sastanka iznio stav da se njegova država zalaže za otvaranje pristupnih pregovora u skladu sa nedavnom odlukom Parlamenta Njemačke.

“EU ima odgovornost za mir, stabilnost demokratiju i pomirenje na Zapadnom Balkanu, a to znači da mi moramo održati data obećanja”, podvukao je Roth.

Što se tiče Holandije, koja je donedavno bila u grupi sa Francuskom i nije dozvoljavala otvaranje pregovora ni sa Sjevernom Makedonijom niti Albanijom, nagoviješten je malo drugačiji stav. Danas je, naime, holandski ministar inostranih poslova Stef Blok dao naznake da bi njegova zemlja pristala na zeleno svjetlo samo za Sjevernu Makedoniju, kada ta država ispuni i posljednji uslov.

“Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, mi smatramo da treba ispuniti još jedan uslov, zakon o javnom tužiocu. Kad se taj uslov ispuni, pregovori o članstvu mogu otpočeti. A oko Albanije smatramo da moraju još da urade i da nisu spremni za početak pregovora”, izjavio je Blok.

Rasprava o otvaranju pristupnih pregovora, koja traje od ljeta 2018. godine, je tretirala obje države u paketu. Do sada nije bilo naznaka da bi se moglo desiti da se eventualna pozitivna odluka donese samo za jednu od ove dve države, u ovom slučaju Sjevernu Makedoniju.

Dominantan većinski stav zemlja članica je da je zvanično Skoplje već ispunilo sve neophodne uslove, uključujući ovdje i rješenje spora oko imena države sa Grčkom. Međutim, u slučaju Albanije, više zemalja unutar EU ima rezerve o spremnosti albanskih zvaničnika da otpočnu ovaj proces.

Ako ne ministri, onda lideri članica EU

S obzirom da danas ministri inostranih poslova zemalja članica nisu donijeli odluku o otvaranju pristupnih pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kako je danas najavio i Donald Tusk, o ovom pitanju će se raspravljati na nivou lidera država članica EU, na samitu koji će biti održan 17. i 18. oktobra u Briselu.

U slučaju da zemlje članice ponovo ne postignu saglasnost, bio bi ovo treći put da se odlaže odluka. Naime, ministri EU su na junskom sastanku usvojili zaključke u kojima obećavaju da će odluku donijeti “najkasnije u oktobru 2019. godine”.

Ova definicija je bila kompromisno rješenje za zemlje članice EU koje nisu bile u stanju da odobre otvaranje pristupnih pregovora, iako su godinu dana ranije, odnosno u junu 2018, obećali da će juni 2019. biti krajnji rok za preispitivanje tog pitanja.

Evropska komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve kriterijume, stoga je u više navrata pozvala zemlje članice da dozvole otvaranje pristupnih pregovora. Za Sjevernu Makedoniju ovo je deseta godina čekanja, a za Albaniju druga.

Svjesni podjela unutar EU, čelnici ključnih evropskih institucija pozvali su početkom mjeseca zemlje članice Evropske unije da odobre otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, jer smatraju da su obje zemlje ispunile sve neophodne uslove za početak ovog procesa, te da se radi o cjelokupnom kredibilitetu evropskog bloka.

Zajedničko pismo su potpisali predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, kao i buduća predskednica ove institucije Ursula von der Leyen. U pismu je navedeno da se EU nalazi pred strateškim izborom.

“To da li će EU sada odlučiti da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom predstavlja test sposobnosti Unije da ispuni svoja obećanja i da gleda prema budućnosti”, stoji u zajedničkom pismu.