Hrvić: Zašto BiH ne bi proizvodila 80 % hrane, a 20% uvozila?

Razvijanje i jačanje svijesti Bosanaca i Hercegovaca o značaju kupovine domaćih proizvoda, bolje i kvalitetnije povezivanje domaćih trgovaca s domaćim proizvođačima te obimnija primarna poljoprivredna proizvodnja, preduslovi su za dalji razvoj FMCG, Retail & Agribusiness industrije BiH.

To je zaključak panel diskusije organizirane na FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS Premium Brunchu u Sarajevu, saopćili su organizatori.

Učesnici su bili Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica Binga, Nicholas Penny, generalni direktor Banjalučke pivare, Nijaz Skenderagić, generalni direktor Ataca te Ševal Suljkanović, pomoćnik predsjednika Uprave Bimala za ekonomska pitanja.

Panelom je moderirao Miljan Ždrale, prvi čovjek poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu EBRD-a.

Recept za uspjeh na tržištu prehrambenih proizvoda je izgradnja jakih domaćih kvalitetnih brendova, ali i investicije u inovacije, marketing i ljudske resurse, rekao je Hrvić.

– Akvizicijom Klas Grupacije koju pored Klasa d.d. Sarajevo, čine Sprind d.d. Sarajevo te Mlin i pekara Ljubače, uz brendove Vispak, AS, Master, Kent i Oazu, unutar AS GROUP su se stekli uvjeti za pokretanje razvoja cijele bosanskohercegovačke prehrambene industrije – njegove su riječi.

Ističe da je nastao veliki sistem od državnog značaja, koji može pokrenuti procese proizvodnje domaće zdrave i kvalitetne hrane na višem stupnju i većeg obima. Ovaj sistem može donijeti velike koristi svima u lancu, počev od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prerađivačke industrije, do plasmana kvalitetnih brandova na domaće i strana tržišta, napomenuo je.

Kao uspješan primjer domaće poljoprivrede u segmentu organiziranog uzgoja i otkupa malina, iza kojeg stoji Klas d.d. Sarajevo, Hrvić je istakao da se ovakav koncept može primijeniti i na druge poljoprivredne grane, prije svega na uzgoj žitarica i voća.

– Šansa BiH je u velikim obradivim površinama. Optimista sam, i vjerujem da svi zajedno, poljoprivrednici, industrijski proizvođači, trgovci i krajnji potrošači, možemo dovesti do promjene omjera proizvedene i uvezene hrane. Zašto BiH ne bi proizvodila 80 posto hrane, a uvozila preostalih 20 posto – kazao je Hrvić.

Tokom panela je bilo riječi o potencijalu tržišta roba široke potrošnje, maloprodaji i poljoprivredno-prehrambenoj industriji na lokalnom i regionalnom nivou, plasmanu roba i usluga na inostranim tržištima, traženju uspješnih poslovnih rješenja i privlačenju investicija.