Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Izbori u Austriji

Pala podrška za ekstremnu desnicu, Kurz na rubu nove pobjede

Sebastian_Kurz_Flickr

Od juna, Austriju vodi tehnička vlada na čelu sa ustavnom pravnicom Brigitte Bierlein, nakon što je Kurz postao prvi kancelar u modernoj istoriji te zemlje da mu se izglasa nepovjerenje

Podrška za austrijsku Slobodarsku stranku (FPÖ) smanjila se za više od trećinu glasova, a birači su kaznili ovu ekstremno desničarsku stranku na općim izborima zbog korupcijskom skandala koji je oborio vladu ranije ove godine.

Izgleda da će nekadašnji kancelar, 33-godišnji Sebastian Kurz, vratiti poziciju najmlađeg lidera na svijetu nakon što je njegova konzervativna Narodna stranka (ÖVP) osigurala 37,1 posto glasova – najveći uspjeh ove stranke od 2002. godine.

Stranka zelenih je drugi najveći pobjednik na izborima u nedjelju, postigavši najbolje rezultate na izborima sa 14 posto dobijenih glasova. Stranka lijevog centra Socijaldemorkatska partija (SPÖ) izgubila je veliki broj glasova i došla na historijski minimum od 21,7 posto glasova, piše Guardian.

FPÖ, čiji je nekadašnji čelnik Heinz-Christian Strache podnio ostavku u maju zbog video snimka u kojem tadašnji vicekancelar nudi finansijski vrijedne javne ugovore u zamjenu za političku podršku ženi za koju je on smatrao da je nećakinja ruskog oligarha, ostvarila je treće mjesto sa 16,1 posto glasova, što je pad od oko 10 posto.

Od juna, Austriju vodi tehnička vlada na čelu sa ustavnom pravnicom Brigitte Bierlein, nakon što je Kurz postao prvi kancelar u modernoj istoriji te zemlje da mu se izglasa nepovjerenje.

Međutim, rezultati izbora u nedjelju pokazuju da je Kurz, koji je postao ministar vanjskih poslova kada je imao 27 godina i koji je redizajnirao imidž ÖVP-a otkako je preuzeo liderstvo u stranci, izašao netaknut iz onoga što je sada poznato kao “skandal na Ibizi”.

Stranka zelenih, koja 2017. godine nije uspjela dobiti ni 4 posto glasova potrebnih da pređe prag što je prvi put da se tako nešto desi ovoj stranci od 1983., dobila je dodatnih 10,2 procentnih poena što je dovoljno da ponovo uđu u parlament.

Ovo je potaklo špekulacije da bi ih Kurz mogao pozvati da formiraju vladu, možda u trosmjernom savezu s pro-biznis, liberalnom strankom NEOS, koja je dobila 7,8 posto podrške na izborima.

Dok su pristalice Zelenih slavili rezultat, koaliciju s ÖVP podržava samo trećina njihovih članova.

Sa Stracheom koji je smijenjen sa dužnosti i FPÖ pod novim vodstvom, ponovni savez između konzervativaca i krajnje desnice smatra se najvjerovatnijim ishodom – do nedjelje navečer, kada je stranka imalo znatno manje podrške nego što se očekivalo. Na austrijskoj televiziji njegov generalni sekretar Harald Vilimsky rekao je da FPÖ “nema mandat” za ulazak u još jednu koaliciju s Kurzom.

Stranka, koju predvodi tvrdolinijaški bivši ministar unutrnjih poslova Herbert Kickl i predsjednički kandidat 2016. Norbert Hofer, otvoreno pozivaju da ponovo sarađuju sa ÖVP. Video snimka njihove kampanje pokazuju kako Hofer prilagođava portret na zidu 33-godišnjeg bivšeg kancelara kako bi ga ispravio da se ne naginje previše lijevo.

Za Kurza bi obnovljeni pakt sa reorganiziranom krajnjom desnicom vjerovatno bi pomjerio ravnotežu snaga u njegovu korist. Prije izbora u nedjelju, činilo se da je već isključio mogućnost dodjele funkcije Kicklu.

Kurz također zna da agresivniji stil desničarskog populista lakše može obuzdati ako ih drži blizu, a ne da ih gura prema opoziciji.

Uprkos tome, širom zemlje postoji snažno protivljenje savezništvu ÖVP-FPÖ, kao i u Kurzovoj stranci. Tokom godinu i po koliko je FPÖ učestvovao u austrijskoj vladi, uspio je da izazove veliki broj manjih i većih skandala, piše Guardian.