Bećirović traži sazivanje sjednice Doma naroda PSBiH

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDPBiH Denis Bećirović uputio je poziv predsjedavajućem Doma naroda PS BiH Bakiru Izetbegoviću da sazove sjednicu Doma naroda, saopćeno je iz SDP-a.

Bećirović je podsjetio da je prošlo više od šest mjeseci od konstituiranja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali, nažalost, Dom naroda ne funkcionira. Također, više od deset mjeseci ne radi ni Predstavnički dom.

Po njegovim riječima, to je otvoreno i flagrantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i Poslovnika o radu Doma naroda i Predstavničkog doma.

– Dom naroda u novom sazivu nije usvojio nijedan zakon. U parlamentarnoj proceduri je više od 30 zakona koji su na čekanju. Desetine važnih međunarodnih ugovora su na čekanju što nanosi ogromne štete. Zbog opstrukcija i potpunog zastoja u radu državnih organa vlasti blokirane su stotine miliona eura za kapitalne investicije i javne radove koji znače zapošljavanje hiljada radnika u BiH. Zbog takvog neodgovornog odnosa trpe podjednako građani u cijeloj Bosni i Hercegovini – naveo je.

Upozorava da za takvo antiustavno i nezakonito ponašanje mora postojati odgovornost.

– Nismo svi isti i zato moramo stvari precizirati i do kraja ogoliti. Gospodine Izetbegoviću, imajući u vidu naprijed navedene činjenice, javno Vas pozivam da u roku od sedam dana sazovete sjednicu Doma naroda. U slučaju da se pojedini delegati ponovno ne odazovu na sjednicu najvišeg zakonodavnog organa države BiH i odbiju da rade ono što im je ustavna, zakonska i poslovnička dužnost predlažem da se svi mi koji insistiramo na zaštiti principa ustavnosti i zakonitosti obratimo visokom predstavniku u BiH, kao i drugim relevantnim adresama u zemlji i inozemstvu, koje imaju pravo i dejtonsku obavezu da sankcioniraju destruktivne antidejtonske elemente. Sve dok Ustav BiH ne bude usaglašen u svim svojim elementima sa međunarodnim pravom, visoki predstavnik mora se koristi svojim ovlaštenjima koje ima u članu 5 Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – da bude konačni tumač njegovog sadržaja. Ne treba zaboraviti da su Aneks 10 potpisala oba bh. entiteta, pored države BiH, Hrvatske i SRJ koju je naslijedila Srbija, čime su pristali da će prihvatiti to tumačenje pravno relevantnim, a time i za sve strane potpisnice obaveznim. Međunarodna zajednica je dužna da državi Bosni i Hercegovini pomogne da postane normalna i funkcionalna država, da kao međunarodnopravni subjekt može da preuzme svoje odgovornosti pred međunarodnom zajednicom kao i svaka druga nezavisna i suverena država. Civilni segmenti međunarodne zajednice moraju biti u funkciji uspostavljanja trajnog mira i osiguranja vladavine prava, kao i efikasnog funkcioniranja državnih organa i institucija. Ukratko, njihova je zadaća, zajedno sa domaćim snagama, da stvore pravne i političke pretpostavke koje će osigurati funkcioniranje državnih organa vlasti i vladavinu prava, kao i brže približavanje evropskim i atlantskim integracionim tokovima – naveo je Bećirović.

Kako tvrdi, glavni akteri međunarodne zajednice su znali da je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i da država Bosna i Hercegovina zbog toga neće moći da normalno funkcionira kao suverena država – zato su joj u Aneksu 10 dali visokog predstavnika da otklanja, kada je to potrebno, blokade i opstrukcije na putu prema EU i NATO-u.

– Međunarodna zajednica ima ogromne pravne, političke i moralne obaveze prema državi BiH: ako je naša država tokom agresije neopravdano ostavljena da se sama brani, ona danas ima pravo da od nje zahtijeva pomoć u nalaženju svog mjesta među demokratskim državama Evrope. To znači da stvori pretpostavke za jačanje demokratskog i pravnog poretka i osnova civilnog društva. Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti od međunarodne zajednice da joj pomogne da svoje potencijalne i realne mogućnosti pretvori u šansu za izgradnju evropske budućnosti, povezujući – kao značajno geopolitičko i kulturno-civilizacijsko raskršće – jug i sjever Evrope, istok i zapad – zaključio je Bećirović.