Hodžić: Komponente za električna vozila u budućnosti veliki izvor poslova

Jedan od najvećih izazova u globalnoj autoindustriji danas je prelazak sa vozila na konvencionalni pogon odnosno sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na električne motore odnosno hibridni pogon u svim vrstama vozila, kazao je Feni Armin Hodžić, direktor sektora energetike Privredne komore FBiH (PKFBiH) i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije FBiH”.

Hodžić je ovih dana kao član delegacije PKFBiH posjetio Međunarodni sajam automobila koji se održava u Frankfurtu. Radi se o sajmu koji po svom značaju i veličini spada u sam vrh svjetskih sajmova automobila i uz ženevski, najvažnija je manifestacija tog tipa na evropskom, ali i svjetskom nivou.

Tema broj jedan u svijetu kada je riječ o automobilskoj industriji, dodao je Hodžić, jeste izrada vozila na električni pogon sa što većom autonomijom. Kako je već poznato, glavni i najskuplji dio vozila na električni pogon je baterija iz koje se napaja vozilo. Trenutno postoji više vrsta i tehnologija izrade baterija, pri čemu je bitno naglasiti da ni jedna vrsta nema primat nad ostalim već su sve sa određenim prednostima i manama.

– Kada je riječ o bosanskohercegovačkih kompanijama, vrlo je bitno da se na vrijeme informišu o trenutnim trendovima, prilagode i aktivno uključe u procese koji su već odavno neminovnost. Masovna proizvodnja vozila na električni pogon će uzrokovati da se neke komponente vozila, koje sada postoje, prestanu koristiti, a samim tim i proizvoditi, dok će se neke druge komponente početi uveliko proizvoditi. Naše kompanije bi tu činjenicu morale najozbiljnije prihvatiti i pretvoriti u vlastitu prednost – naveo je Hodžić.

Prema posljednjim podacima kojima raspolaže, kako je dodao, u BiH ima oko 30 registriranih vozila na električni pogon. Hodžić je kazao da se sve zemlje iz okruženja, odnosno iz sastava bivše Jugoslavije, nalaze u sličnom položaju, osim Slovenije koja nešto više prednjači kada je riječ o broju registrovanih električnih vozila.

– Ono na šta je posebno potrebno obratiti pažnju ili bolje rečeno insistirati jeste što hitnija izgradnja infrastrukture za punjenje električnih auta odnosno punionica. Prema raspoloživim podacima, u Bosni i Hercegovini ima oko 30 izgrađenih punionica za električna vozila. Ukoliko ne budemo imali kvalitetno izgrađenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, ne samo da će broj registrovanih vozila u BiH biti vrlo mali, nego bi mogli da postanemo “crna rupa” kada je u pitanju prolazak vozila na električni pogon kroz našu zemlju – naglasio je Hodžić.

Njemačka ekonomija posljednjih mjeseci ima usporen rast što dovodi do smanjenja obima proizvodnje, a ova država inače vrlo je važna za bh. autoindustriju, po količinama i vrijednosti robe.

– Kada govorimo o njemačkoj ekonomiji, podaci pokazuju da je u blagom padu u odnosu na prethodne godine, ali i na projekcije i planove na osnovu parametara od prethodnih godina. Kada je riječ o razlozima pada, prije bih rekao da je u pitanju stagnacija projekata i narudžbi zbog stanja na globalnom tržištu zbog već pomenutog prelaska na vozila na električni pogon. Koliko je meni poznato, iz razgovora sa predstavnicima bh. kompanija, sve kompanije se manje više suočavaju sa pomjeranjem odnosno prolongacijom rokova početka izrade projekata odnosno isporuka narudžbi – kazao je Hodžić.

Također, kako je dodao, postoje kompanije koje bez obzira na stanje ekonomije u Njemačkoj, bilježe rekordne proizvodne i izvozne rezultate. Obzirom na sve izraženiji trend ili bolje rečeno neminovnost izrade električnih vozila kod svih globalnih proizvođača vozila, bilo je i za očekivati ovakav razvoj situacije.

-Vrlo je bitno da se bh. kompanije aktivno uključe u lance dobavljača komponenti za električna vozila koja će u budućnosti predstavljati veliki izvor poslova – dodao je Hodžić.

Govoreći o efektima učešća na sajmovima autoindustrije, Hodžić je naveo da su sajamske aktivnosti, iako se nama u BiH tako ne čini, u svijetu, a pogotovo u Njemačkoj, u velikom porastu iz godine u godinu. Na osnovu velikog broja ispitanih izlagača na sajmovima u Njemačkoj (nekoliko desetina hiljada), 83 posto ih je odgovorilo da izlažu na sajmovima da bi predstavili najnovije tehnologije i dostignuća, kao i da bi pozvali i ugostili svoje trenutne kupce i time ukazali njima čast. Ono što se predviđa za sajmove narednih godina je da će se format sajmova odnosno izlaganja promjeniti te da će akcenat sajmova automobilske industrije biti najnovije tehnike i tehnologije u svijetu automobilizma umjesto dosad kada je akcenat bio gotov proizvod – automobil.

– Kada govorimo o efektima izlaganja na sajmovima automobilske industrije, vrlo bitno je naglasiti da automobilska industrija je poprilično troma industrija. Od samog koncepta nekog rješenja ili tehnologije može proći i sedam do osam godina dok dođe do serijske proizvodnje odnosno primjene. Ukoliko kompanija izlagač ima jedan ili dva kvalitetna kontakta tokom sajma, može se reći da izlaganje na sajmu ispunilo očekivanje i da je sajam uspješan. Kada su bosanskohercegovačke kompanije u pitanju i izlaganje na sajmovima, njima ove činjenice nisu nepoznanica i uprkos tome naše kompanije prate svjetske trendove i u velikoj mjeri učestvuju na sajmovima automobilske industrije – kazao je Hodžić za Fenu.