Reis Kavazović uručio Muraselu prvom muftiji Bošnjaka u Zapadnoj Evropi

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BIH Husein-ef. Kavazović na današnjoj svečanoj inauguraciji u njemačkom gradu Mainzu uručio je Muraselu prvom muftiji Islamske zajednice (IZ) Bošnjaka u Zapadnoj Evropi Osmanu ef. Kozliću, javlja Mina.

Ovo imenovanje je historijski iskorak IZ u BiH na polju jačanja institucionalne organizacije bošnjačke dijaspore i njenog povezivanja sa domovinom i matičnom zajednicom, javlja Muslimanska informativna novinska agencija – MINA.

U prisustvu velikog broja vjernika, gostiju, te predstavnika IZ iz BiH, Sandžaka, Hrvatske i ostatka Evrope, novoimenovani muftija je podsjetio kako su u zadnjim decenijama prošlog stoljeća muslimani sa Balkana počeli pristizati u zemlje Zapadne Evrope, te da je 1978. godine, prije tačno 40 godina, u Njemačkoj osnovan i registrovan prvi bošnjački džemat u Achenu, gradu u kojem su se kroz druženja i susrete Karla Velikog i Haruna Er-Rešida susreli Istok i Zapad.

– Od tada do današnjih dana u Zapadnoj Evropi stasali su naši džemati i izrasli u prepoznatljive džemate i zajednice koji su čvrsto vezani za svoje duhovno središte u Sarajevu, ali i prepoznatljivi u sredinama u kojima djeluju – kazao je muftija Kozlić.

Prema njegovim riječima, rijetki su muslimanski narodi koji se mogu pohvaliti svojim duhovnim bogatstvom kao što je to slučaj sa Bošnjacima.

– Hiljadugodišnja duhovna tradicija dobrih Bošnjana koji su uživali u vlastitoj slobodi sopstvenog svjetonazora, za koji su često morali i ratovati i braniti ga kao svoju najveću vrijednost, najvažnija je odrednica bosanskih muslimana – dodao je muftija.

Poručio je da Bošnjaci nikada više sebi ne smiju dozvoliti da njima zavlada svijest da su sebi dovoljni, da im je dovoljan samo džemat, da ne trebaju brinuti o drugima i biti solidarni sa slabijim, te da im ne treba veza sa maticom u BiH.

– Svi znamo kako pogubne posljedice znaju nastupiti ako sebi dozvolimo tako nešto. Isto tako, valja napomenuti da ova naša IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi, kao sastavni dio IZ u BiH, nikada sebi ne smije dozvoliti bilo kakva podvajanja, podjele i usitnjavanje, dijeljenje Bošnjaka na Bosance, Hercegovce, Sandžaklije i tome slično. Naše jedinstvo, posebno ono duhovno, ključ je opstanka našeg naroda. Ovom pitanju valja posvetiti dužnu pažnju – kazao je muftija.

Ocijenio je posebno važnim izazov sa kojim se susreću naše zajednice u Zapadnoj Evropi, a koji se tiče sticanja statusa religijske zajednice kojeg priznaje država.

– Većina naših zajednica ima status udruženja građana (Verein) i kao takve imaju veoma skučen opseg djelovanja. Upravo zbog ovakvog statusa, naše zajednice se suočavaju sa pravnim, finansijskim i drugim poteškoćama. Mi moramo pred sebe postaviti ciljeve da u narednom periodu postanemo priznata religijska zajednica, a to znači zajednica koja će imati pravo da osniva vrtiće, škole, institute i fakultete, kao i na mogućnost dobijanja značajnih sredstava iz budžeta države – rekao je muftija.

Između ostalog, kazao je i da IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi posjeduje ogroman potencijal na koji se mora ozbiljno računati, jer će to pomoći da se kvalitetno pomogne domovini, matici BiH, “ali i svim drugim krajevima odakle dolazimo i gdje naš narod živi i opstaje”.

– Odgovorni ljudi u zemljama Zapadne Evrope, njihovi rukovodioci, javni radnici i diplomate vide u nama Bošnjacima potencijal, osjećaju da bi s nama mogli zajedno raditi, nude nam saradnju. Mi tu priliku ne smijemo propustiti. Pozivam vas da zajedno radimo s njima, da iskoristimo priliku, jer možda drugu nećemo imati. Uradimo to u ime Allaha, s ciljem da našoj djeci ostavimo u amanet da nastave graditi tamo gdje smo mi stali – poručio je muftija Kozlić.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je podsjetio na Poslanikovu a.s. oporuku da je Allahova dž.š. pomoć u zajednici i da se od nje ne treba odmetati, jer onaj ko se odmetne, odmetnuo se u džehenemsku vatru.

– Dužni smo čuvati ovu Poslanikovu zajednicu, njegov ummet. Kao narod, prihvatili smo šehadet u teškim vremenima i tu žišku imana, vjere nosili su naši očevi, djedovi i preci i donijeli je do nas”, poručio je reisu-l-ulema.

On je kazao kako svako od nas ima svoju pojedinačnu kuću, ali da je Islamska zajednica naš zajednički dom.

-Islamska zajednica je uvijek bila majka svim Bošnjacima, okupljala ih u teškim trenucima, a oni su je uvijek, kao dobri sinovi i kćeri, sa sobom nosili gdje god su se kretali – rekao je reisu-l-ulema.

Između ostalog, novoimenovanom muftiji je poručio da su takvaluk i strpljivost u poslu neki od ključeva uspjeha u pozivu kojeg će obavljati, a tokom kojeg će morati biti hrabar i donositi pravedne odluke, na znanju donesene i uz savjetovanje sa ostalim muslimanima.

– U poslu, savjetuj se sa muslimanima, oni će ti uvijek dati dobronamjeran savjet i pomoći. U vjeri, neka ti savjetnik bude Božija riječ i Sunnet Allahova Poslanika a.s. – dodao je reisu-l-ulema.

Između ostalog, pozvao je muftiju da uvijek nađe vremena za sve ljude, bez razlike, ali i istovremeno, pozvao je i vjernike da pomognu muftiji u obavljanju ovog časnog poziva.

– Dobili ste jednog od najboljeg među nama, vi ste to naravno i zaslužili. Ali to više obavezuje vas, nego nas, jer vi ovdje gradite budućnost svoju i svoje djece, a Osman ef. Kozlić sa svojim iskustvom, znanjem, imanom i takvalukom biće vam od koristi. Slušajte ga u onome u čemu ste dužni da ga slušate i savjetujte ga u onom u čemu ste dužni da ga savjetujete, te dvije stvari nemojte razdvojiti. A on kada donese fetvu, ona je obavezujuća za nas muslimane – zaključio je reisu-l-ulema.

Sabor Islamske zajednice u BiH Osmana ef. Kozlića za muftiju IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi sa sjedištem u Njemačkoj imenovao je na sjednici 15. decembra 2018. godine. Prethodno je obavljao funkciju muftije banjalučkog. Sa novim imenovanjem Kozlić će obavljati i dužnost glavnog imama IZ Bošnjaka u Njemačkoj.

Novoformirano muftijstvo obuhvata područja djelovanja krovnih organizacija IZ Bošnjaka u Njemačkoj, te Austriji, Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Finskoj, Beneluksu, kao i područja drugih zemalja Zapadne Evrope.