Pendeš: Za ANP ne treba odluka Predsjedništva, on je blokiran u Vijeću ministara

Usvajanje Prvog godišnjeg nacionlanog programa (ANP) BiH za NATO nije ni trebala biti tačka dnevnog reda na sjednici Predsjedništva BiH, jer je ona već osam mjeseci tačka dnevnog reda koja je na stand by aranžmanu u Vijeću ministara BiH, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Marina Pendeš, ministrica obrane Bosne i Hercegovine.

“Kada govorimo o ovotjednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine i točci dnevnog reda koja se odnosi na usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) BiH za NATO, stanje je jasno. Po mom mišljenju, ona nije ni trebala biti kao točka dnevnog reda na Predsjedništvu BiH”, poručila je Pendeš.

Naglasila je da je iz Brisela početkom decembra 2018. godine stigla potvrda da je aktiviran MAP za BiH i da očekuju da se u biti samo nastavi implementacija po dobivanju Prvog godišnjeg nacionalnog programa za BiH.

“Od tada na Vijeću ministara BiH nema dovoljno spremnosti od određenih ministara da podrže taj Prvi godišnji nacionalni program. To smatram neprimjerenim iz jednostavnog razloga što je ANP u biti samo jedan tehnički dokument, ne NATO-a, nego BiH. Samim tim, on je dokument koji je podložan i promjenama. Uopće nije bilo razloga da na Vijeću ministara BiH o njemu ne raspravljamo, da možda nešto iz tog dokumenta ne izbacimo, revidiramo, napišemo na drugačiji način, jer je to naš dokument. Taj dokument možda u ovom momentu, pošto je već kraj osmog mjeseca, uvjetno rečeno, ima ili nema smila, jer to je plan šta bi trebala BiH, njene institucija, ne Ministarstvo obrane BiH, ono u najmanju ruku i najmanje u procentu, uraditi”, ističe Pendeš.

Što prije do novog Vijeća ministara BiH

Aktiviranjem MAP-a, kaže, BiH kao država preuzima na sebe obvezu da napravi određene iskorake u reformi, posebno u vladavini zakona, sigurnosti, cyber sigurnosti, resursima i određenom segmentu obrane.

“Obrana je jedan kontinuirani reformski proces koji mi već dugi niz godina, od same uspostave na državnoj razini Ministarstva obrane BiH, radimo i implementiramo. Nakon usvajanja Pregleda obrane kao strateškog dokumenta koji definira veličinu, strukturu, raspored Oružanih snaga u sljedećih deset godina, a usvojen je u studenom 2016, mi intenzivno radimo na implementaciji tog dokumenta. Sastavni dio tog dokumenta je i modernizacija Oružanih snaga BiH. I u tom smislu mislim da je cijeli medijski prostor nakon potpisivanja sporazuma od političkih lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a 5. kolovoza/augusta doživio, nemam baš fin izraz, kao pokušaj utrkivanja na koji način omalovažiti taj sporazum koji je izraz volje političkih stranaka koje su dobile vlast na posljednjim izborima, prošle godine”, navodi Pendeš.

Smatra da se nije uložilo dovoljno energije, da se pomogne političkim liderima koji su potpisali sporazum da prevaziđu eventualne nesuglasice, ako one postoje, kako bi se krenulo u implementaciju postojećeg sporazuma.

“Nama taj sporazum treba, nama novo Vijeće ministara BiH treba kako bi novo Vijeće ministara BiH preuzelo obvezu vođenja reformi. Smatram i mislim da ponekad, možda se taj ANP namjerno zloupotrebljava kako se ne bi preuzele obaveze po pitanju reformi koje se trebaju poduzeti kada je u pitanju naš evropski put. Jer, ako uporedite reformske procese u smislu implementacije i ono što je predvidio ANP, oni nisu ništa drugo nego reformski procesi koje treba preuzeti BiH na putu ka Evropskoj uniji. U tom smislu mislim da se trebalo vratiti nazad za pregovarački sto i da što prije treba krenuti u implementaciju potpisanog sporazuma kao i da svi trebamo dati potporu tom sporazumu kako bi u što što skorije vrijeme imali novi saziv Vijeća ministara BiH. Odnosno kako bi profunkcionirala vlast na državnoj razini i kako bi preuzete obveze i međunarodne i one za koje već postoje određene odluke, a i zakonske obveze mogle se u potpunosti implementirati”, stava je Pendeš.

ANP za 2019. zakasnio

Ističe da je za dostavu ANP-a dovoljna odluka Vijeća ministara BiH, ali da je ministar obrane sam ne može donijeti.

“BiH je država ustrojena po Dejtonskom sporazumu. To je država tri naroda. Drugo, Vijeće ministara BiH mora donijeti odluku o ANP-u i može zadužiti i ministricu obrane i ministra civilnih poslova i tajnika Vijeća ministara BiH da se taj dokument dostavi. To je dokument tehničke naravi i on ne bi trebao biti kamen spoticanja ili služiti kao bilo kakav problem. To je naš dokument, koji mi možemo revidirati i kazati – u ovoj godini ćemo napraviti reformu, recimo, u oblasti vladavine ljudskih prava i sloboda, reformu Ustava BiH, odnosno krenuti u njegovu reformu, jer je nužna. Jer, Dejtonski mirovni sporazum je Ustav BiH. I koja je to država koja je neovisna i vodi računa o svojoj državnosti i svom ustroju i svemu ima mirovni sporazum kao Ustav. Mislim u ovom momentu da nema niti jedna. Jako je bitno usvojiti, ako treba ponovno, kroz Parlamentarnu skupštinu BiH i reći to je sada Ustav BiH. Ali, jako je bitno da uradimo sve kako bismo i određene predstavnike međunarodne zajednice koji su u BiH uvjerili da imamo kapaciteta, želje i spremnosti ići korak naprijed”, kaže Pendeš.

Kada se govori o ANP-u, kada se govori o reformama, smatra da je jako bitno sa sigurnosnog aspekta da što prije pripremimo taj dokument.

“On je sada već podložan reviziji. Sada je kraj kolovoza/augusta, a mi smo njega pripremili prošle godine i on je u prosincu/decembru prošle godine bio na sjednici Vijeća ministara BiH. On je bio dokument za 2019. godinu. Sada imamo samo četiri mjeseca ove godine. Ima li on više smisla? On više nije za 2019. već bi trebao biti osnova za raspravu za 2020. godinu. Ako do sada nije imao potporu u Vijeću ministara BiH, jer uopće nije mogao doći na dnevni red. Mi smo ga držali u stand by poziciji i nema smisla da bilo ko, ne mora ga ministrica obrane odnijeti, može i predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Ali, mora postojati odluka Vijeća ministara BiH. Niko ne sprečava predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, ako postoji zakonski osnov da odnese ANP u NATO. A, zna se da ne postoji. Dakle, mora postojati odluka Vijeća ministara BiH”, ističe Pendeš.

Ministrica obrane BiH govorila je i o tome da li za NATO put BiH smetnju predstavlja Rezolucija o vojnoj neutralnosti RS-a izglasana u Narodnoj skupštini RS-a.

“Ne možete prebrisati entitete, kantone. Jer, i kada govorimo o našem putu ka EU, jasno je da postoji susatav koordinacije i da bilo koja odluka koja se tiče nižih razina vlasti, bilo da se radi o entitetima ili u FBiH o kantonima, kada je u pitanju izvorna nadležnost mora postojati suglasnost svih kantona za određene specifičnosti. Tako i po ovom pitanju NATO-a. Ako postoji Rezolucija Narodne skupštine RS-a, niko ne sprečava da u razgovoru se možda ponovno raspravlja koji su to benefiti ANP-a. Mislim da mi uopće pogrešnu tezu imamo. Mi trebamo raspravljati o benefitima koje donosi ANP kao jedan dokument koji diže na višu razinu oblik suradnje BiH sa NATO-om. Mi nećemo sutra biti u NATO-u čim predamo Prvi ANP. Sjeverna Makedonija je možda 17 MAP-ova dobivala prije punopravnog članstva u NATO-u”, ukazuje Pendeš.

BiH ne treba čekati na Srbiju na NATO putu

Navodi da pred BiH “ima proći dosta vremena da mi napravimo sve potrebne i nužne reforme unutar države BiH kako bismo postali kao i druge članice NATO zemalja”.

“Tamo se, u NATO-u, odluke donose isto konsenzusom. I zato je bitno da taj sustav ili bolje rečeno taj oblik dogovaranja, donošenja odluka koji vrijedi u NATO-u mi prepišemo u BiH, a to je konsenzus. Zašto je reforma obrane, obrambenog sustava na neki način jedna od najuspješnijih reformi? Zato što su svi akteri konsenzusom donosili odluke. Svi su bili uvjetno rečeno jednako zadovoljni ili jednako nezadovoljni. Tako isto treba biti i svaka druga odluka, da li se radilo o reformi unutar sigurnosnog sektora, da li se radilo o reformi unutar sustava pravosuđa, uprave…Ili u oblasti financija. I finansijska reforma je jako bitna reforma, mada je ona u biti završena. Kada je u pitanju reforma obrambenog sustava, odnosno kada je ona vođena, i tada smo imali reforme u oblasti financija. U tom smislu treba se ponovno vratiti za sto, potpisani sporazum od 5. kolovoza/augusta je po meni jako dobra osnova da se krene u implementaciju i da se usvoji novo Vijeće ministara BiH, potvrdi u Parlamentarnoj skupštini BiH i da preuzmu ljudi obaveze”, ističe Pendeš.

Mi, kao BiH, kasnimo, kaže ministrica, te dodaje kako neće reći na NATO putu, nego kasnimo za onim što smo usvojili, što nam je zakonska obaveza.

“Reforme koje BiH treba poduzeti kada je u pitanju NATO put su čak manjeg intenziteta i obima nego reforme koje trebamo kada je u pitanju evropski put. A, te reforme se nadopunjuju. Ako se analizira, recimo vladavina prava, sloboda, uprave mi imamo tu obavezu i kada je u pitanju evropski put. To nam isto piše i u obavezama koje bi država trebala preuzeti kada je u pitanju NATO. Isto je i sa sigurnosnom reformom, oblast pravosuđa koja je jako bitna, cyber security, borba protiv organizovanog kriminala, korupcije… I jedno i drugo, i evropski i NATO put su vezani neraskidivim vezama. Smatram da često zloupotrebljavaju pojedinci, pa čak možda i određeni predstavnici nekih medijskih kuća, tu informaciju da ANP na takav način gledaju. ANP je dokument BiH kojim BiH predviđa aktivnosti u oblasti reformsih procesa, pet oblasti, kako bi se podigao nivo, razina suradnje sa NATO-om na jednu još višu stepenicu. Znači, to je samo jedna viša stepenica suradnje. Ta ista stepenica nam pomaže i na našem evropskom putu. I u tom smislu ja uopće ne vidim veliku razliku između reformi kada govorimo o EU i NATO-u. Za mene oni su povezani”, ističe Pendeš.

Kaže kako mnogi govore da je stepen odnosa Srbije sa NATO-om na boljoj razini od BiH, ali da je samo pitanje da li netko u BiH sluša.

“BiH je neovisna zemlja, Republika Srbija je neovisna zemlja, kao što su i Crna Gora, Republika Hrvatska, Sjeverena Makedonija. U svojim zakonima i Srbija je definirala svoju vanjsku, odnosno inozemnu politiku. Ja ne mislim da mi u BiH trebamo čekati odluke koje će donijeti Republika Srbija. Ali, mi unutar BiH moramo imati o tim važnim političkim pitanjima, što je jako nužno. S druge strane, oblik suradnje i razina suradnje NATO-a i Republike Srbije u oblasti obrane je na jako visokoj razini. Broj vojnih vježbi, broj aktivnosti koje ima Republika Srbija, Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije sa NATO-om je znatno viši nego što ima BiH. Ali, ja to pozdravljam. Za mene je to samo jedan pokazatelj dobre suradnje i doprinosu miru, stabilnosti i sigurnosti u ovom dijelu jugoistočne Evrope što nam je svima zajednički interes”, ističe Pendeš.

Kašnjenja i problemi zbog neusvajanja budžeta BiH

Oružane snage BiH su, kaže, dovoljno spremne za NATO put BiH. Tako naglašava da smo 2015. smo imali dvije postrojbe koje su bile deklarirane po sustavu NATO, a sada ih imamo 11.

“To samo govori da u ovih nešto više od četiri godine smo napravili značajan iskorak. Povećali smo naš doprinos kada govorimo o bh. sudjelovanju u mirovnim misijama u okviru NATO-a. Usvojili smo ključna dokumenta. Šta nam nedostaje? Nedostaje nam značajna potpora kada govorimo o financijskim sredstvima kako bi smo Pregled obrane i Plan organizacije, koji je sastavni dio tog dokumenta, u potpunosti implementirali. U tom smislu, imamo određenih zastoja, ali očekujem da ćemo do kraja ove godine ono što smo planirali proračunom u potpunosti ispuniti”, ističe Pendeš.

To što nije usvojen budžet insitucija BiH za 2019. godinu smatra problematičnim, jer se to odražava na funkcionisanje OSBiH.

“Zakonom o javnim nabavkama BiH su definirani procesi, eventualne žalbe, koliko treba proći vremena. Sada je kraj osmog mjeseca. Logično je da ćemo imati određenih problema objektivne naravi, možda i subjektivne, ali ne sa aspekta Ministarstva obrane BiH zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2019. godinu. Jer, kada su u pitanju kapitalna ulaganja, ne može se na tome ništa raditi. Ali, smo mi pripremili sve aktivnosti, možemo završiti procese, naravno ne možemo implementirati te ugovore do usvajanja proračuna. Ali, to nas ne sprečava da uradimo sve ono kako bismo bili spremni da po usvajanju proračuna u Parlamentarnoj skupštini BiH Ministarstvo obrane BiH može i te aktivnosti vezano za kapitalna ulaganja u ovom slučaju nabavku motornih vozila za Oružane snage BiH i uniforme za pripadnike OS BiH uspješno okončati”, navodi Pendeš.

Stanje u Oružanim snagama BiH, navodi Pendeš, nije onako kako bi trebalo biti, a glavni je razlog nedostatak financijskih sredstava.

“Kada su u pitanju afere, Ministarstvo obrane BiH je od samog momenta kada sam postala ministrica obrane, jasno je da se sve što se dešava u Oružanim snagama BiH mora biti transparentno vidljivo i medijima pristupačno. Tako da na stranici Ministasrtva obrane BiH uvijek imamo priopćenje za javnost o svemu onome što se dešava u Oružanim snagama BiH da li se radilo o pozitivnim iskoracima i postignućima, a isto tako i problemima ili ako neko to tako kaže aferama. Mi imamo sustav generalnog inspektrora, odnosno Generalnog inspektorata i oni danonoćno rade, oni nemaju ni vikenda, na svim prijavama koje su stigle bilo anonimne ili transparentno, kao i na osnovu određenih informacija koje prikupljamo iz medija”, pojašnjava Pendeš.

Tako da sve ono što je utvrđeno da je nepravilnost, kaže Pendeš, poduzimaju se aktivnosti kako bi se spriječile, ukoliko je u pitanju sustavna nepravilnost.

“Jer, nekada zbog neodstatka ili neadekvatnog tumačenja postojećih dokumenata može neko napraviti grešku u sustavu. Ali, isto tako, te greške mogu biti i zbog naših vanjskih suradnika, eventualno kada imate i potpisane sporazume pa neko ne vodi računa o načinu na koji se oni implementiraju. A, onda se imuptiraju određene negativne smjernice prema Ministarstvu obrane BiH što mi odbacujemo, ali sa određenim priopćenjima, naravno što ne znači da generalni inspektor i dalje ne radi taj posao i ja čekam određene informacije da li treba poduzeti protiv nekih po sustavu određene aktivnosti ili izvan sustava ili pak trebamo poduzeti nešto da bi smo usvojili, odnosno pripremili nova dokumenta koja će u budućnosti spriječiti bilo kakve nejasnoće u smislu korištenja ili implementacije određenih zakonskih, podzakosnkih akata koji važe za Oružane snage BiH”, istakla je Pendeš.

Oružane snage BiH ne mogu na granicu

Ministrica obrane BiH govorila je i o inicijativi da se Oružane snage BiH upute na granicu radi sprečavanje ulazaka migranata u BiH.

“Svaka inicijativa koja podrazumjeva nešto što nije utemeljeno zakonom za mene je neozbiljna. Ukoliko je neko ozbiljno mislio razmišljati o tome da se Oružane snage BiH angažiraju na čuvanju granice, a sada to nemaju zakonsku osnovu, onda je trebao u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o obrani BiH kako bi se usvojilo takvo zakonsko rješenje. U tom smislu, svaku inicijativu bez toga smatram neozbiljnom”, navela je Pendeš.

Ističe da su Zakonom o obrani BiH su jasno definirane obveze Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH.

“Planovima i programima rada koji su usvojeni na Vijeću ministara BiH smo definirali šta je fokus. Fokus je, prije svega, povećanje proračuna, a sve nam ovisi o financijskim sredstvima. Ne možemo mi ulagati u rekonstrukciju objekata Oružanih snaga BiH na terenu gdje želimo povećati ili podići na višu razinu sustav i stanje kako bi zadovoljan vojnik OS BiH. Prije svega priritet broj jedan je povećanje plaće vojnika i dočasnika. Taj zakon se nalazi u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i u tom smislu smatram to i kao ministrica, ali i kao izaslanica Doma naroda PSBiH, jako bitnim pitanjem da odluči Parlament BiH o tako jednom bitnom zakonu gdje bi povećali plaću našim pripadnicima OSBiH. Ako smo povećali policijskim službenicima ja smatram i da vojnik i dočasnik zaslužuje veću plaću. Modernizacija OS BiH podrazumijeva da vojnik bude opremljen i obučen i automatski zadovoljan. To znači da ima povećanu plaću, opremu kako treba. A, automatski će i bolje odgovoriti na sve zadaće koje bude postavljene pred njega. Bez obzira da li se radilo o zadaćama unutar BiH kada gvoorimo o eventualno odgovorima na prirodne katastrofe i nesreće, bilo civilnim strukturama i kada nisu u pitanju katastrofe i nesreće, obuka, treninzi, vojne vježbe ili mirovne misije, a ne mogu zaboraviti ni deminiranje”, poručila je Marina Pendeš.