Belgijski model ili uplitanje u bh. prilike

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora i bivši ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kovač, ocijenio je da bi Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli ostvariti jednakopravnost ukoliko bi se BiH preustrojila u tri regije, po uzoru na Belgiju.

On je ovo izjavio za Radio-televiziju Herceg Bosne čime je ponovo u žižu javnosti otvorio temu pitanja trećeg entiteta u BiH.

Kovač je kazao i kako smatra da njegova zemlja treba ‘skrbiti’ o stabilnosti BiH, jer, kako je izjavio, mora promicati ispunjenje obaveza koje se tiču Ustava. Naveo je i da je Hrvatska u tom smislu konstruktivna i kako ima samo dobre prijedloge, navodeći svoj:

“Osobno sam iznio prijedlog da bi se Bosna i Hercegovina mogla inspirirati modelom Belgije, u kojoj postoje tri jezičke zajednice, gdje postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi na kraju Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod sa druga dva ustavotvorna naroda”, poručio je Kovač.

Prvi čovjek Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora za Radio Slobodna Evropa (RSE) do zaključenja teksta, kako je napisao u sms porukama, nije imao vremena za izjavu, iako je na godišnjem odmoru.

‘Deplasirane izjave’

Izjavu nije htio komentarisati ni Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U Komšićevom kabinetu na upit RSE da li je Kovačeva izjava miješanje Hrvatske u unutrašnje prilike Bosne i Hercegovine smo dobili odgovor kako takve izjave predsjedavajući Kolektivnog šefa države ne želi komentarisati, ocjenjujući ih deplasiranima.

Za razliku od bh. zvaničnika, analitičari u Bosni i Hercegovini tvrde da se radi o direktnom miješanju Hrvatske u unutrašnje stanje BiH.

Ivana Marić, analitičarka, kaže da pri tome je još gora stvar što Bosna i Hercegovina ne reaguje na pravi način.

“Dok iz Bosne i Hercegovine ne stigne jasna poruka da se tako ne mogu ponašati prema nama i da se takve izjave ne smiju davati, da se uputi protestna nota, da se poduzmu različite druge mjere na koji način bismo sankcionirali takvo ponašanje, niko od njih neće podnijeti bilo kakvu konkretnu mjeru koja bi pokazala da se tako ne treba raditi, jer to i njima odgovara i održava naše političare na vlasti”, ističe Marić.

Konstantno uplitanje u BiH prilike

Ona dodaje da se konstantno dešava da se susjedi Bosne i Hercegovine, Hrvatska i Srbija, miješaju u unutrašnje bh. prilike, dovodeći to u vezu sa Dejtonskim sporazumom.

“To su pogrešno protumačili i koriste to za svoje izborne kampanje ili da bi pomogli svojim političkim partnerima u Bosni i Hercegovini. Mislim da nije u redu, ni diplomatski uplitati se u unutrašnja pitanja druge države i predlagati bilo kakav preustroj. Zamislite da se političari iz Bosne i Hercegovine obrate hrvatskoj javnosti i predlože da se Dalmacija i Slavonija odvoje i dobiju veći dio samostalnosti ili da Vučić traži neku autonomnu pokrajinu za Srbe u Hrvatskoj. Mislim da to nije ispravno i da Hrvati imaju svoje predstavnike u Bosni i Hercegovini i ukoliko oni nisu sposobni da se izbore za prava Hrvata, onda treba da se povuku i da shvate da to nisu pravni predstavnici za njih”, poručuje Marić.

Sličan stav ima i analitičar Srećko Latal koji dodaje da ovakve izjave, poput Kovačeve, ne doprinose dobrosusjedskim odnosima dvije zemlje.

“Ovakve izjave ne pomažu niti Hrvatskoj, niti Bosni i Hercegovini. Mislim da je Hrvatska, u posljednjih nekoliko godina, imajući u vidu rastuću političku krizu u Hrvatskoj, izgubila razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini, a možda, čak, i interes da razumije tu situaciju i ona je posmatra dosta plitko, površno i pokušava da nađe neke prečice, nudeći ovakva rješenja”, zaključuje Latal.

Iz nekih političkih krugova iz Bosne i Hercegovine, ali i iz susjedne Hrvatske, uspostava trećeg entiteta, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, navodi se kao mogućnost u kojoj bi Hrvati u BiH ostvarili ravnopravnost sa druga dva naroda – Bošnjacima i Srbima.