Da li Eko toplane koriste drvo opasno po zdravlje građana?

Još u avgustu prošle godine pojavile su tvrdnje i dokumenti, koji pokazuju da je sasvim moguće da je posredstvom firme „Forest“ iz Jastrebarskog u Hrvatskoj, za potrebe banjalučke „EKO toplane“, uvezena sječka iz Njemačke, nastala od drveta koje je posječeno u neposrednoj blizni nuklearne elektrane. Sam taj podatak izaziva sumnje da bi uvezena sječka mogla biti kontaminirana i opasna po zdravlje ljudi, piše Žurnal.info.

Ono što dodatno pojačava te sumnje jeste cijena po kojoj je uvezena sječka porijeklom iz Njemačke. Ta cijena značajno je niža od one u Republici Srpskoj.

Domaća sječka, koju, prema tvrdnjama iz „EKO toplana“, ova kompanija nabavlja najvećim dijelom od Javnog preduzeća „Šume Srpske“, po toni košta 71,8 evra, dok su sječku, koja je uvezena iz Hrvatske od firme „Forest“, plaćali 43 evra po toni. Otkud tolika razlika u cijeni?

Postoje dvije mogućnosti- ili je sječka koja se nabavlja u RS preskupo plaćena ili nešto nije u redu sa sječkom koja se uvozi iz Hrvatske?! Postoji i spekulacija da je „Forest“ sječku iz Njemačke dobio budzašto, samo da bude otpremljena iz te zemlje, a da je potom roba, koja je dobijena za džaba, prodata banjalučkoj Toplani.

Sječka koja se nabavlja preko „Foresta“ nije jeftinija skoro 29 evra po toni, već mnogo više, ako se ukalkulišu udaljenost, cijena goriva, putarine, amortizacija… Banjaluka je od Šipova, odakle je od 2015. do 2018. godine, prema podacima „EKO toplana“ nabavljena najveća količina sječke, udaljena svega 80 kilometara, od Jastrebarskoj u Hrvatskoj 222 kilometra.

Iz „Eko toplana“ su Žurnalu poslali paušalan odgovor o dobavljačima sječke, na osnovu kojeg se ne može zaključiti skoro ništa.

„Kada je riječ o protekloj sezoni grijanja, Eko toplane su utrošile 4,44 posto sječke iz uvoza, dok je 95,56 postoenergenta sa domaćeg tržišta. Osim od Javnog preduzeća Šume Srpske, biomasu nabavljamo i od drugih drvoprerađivača“, naveli su iz ove kompanije.

Prema provjerenim podacima Žurnala, „EKO toplane“ Banjaluka su od jula prošle godine do kraja juna ove godine iz Hrvatske uvezla tri i po hiljade tona sječke, vrijednosti 205.000 evra.

Potpuno je nejasno zbog čega je to tako. Logično se postavlja pitanje – ako je sječka koja se uvozi preko firmi iz Hrvatske toliko jeftina, zašto je „EKO toplane“ ne nabavljaju samo putem hrvatskih firmi?

Da su u poslednje tri godine nabavljali sječku samo preko dobavljača iz Hrvatske, „EKO toplanama“ bi ostalo najmanje 6.000.000 maraka. Ta cifra se dobije kada se uzme u obzir podatak da su „EKO toplane“ od 4.9.2015. do 4.9.2018. izvršilo nabavku 90 000 tona drvne sječke po cijeni od 12 000 000 KM, što je približno 140 konvertibilnih maraka po toni, odnosno 71,8 evra po toni.

Firma „Forest“ iz Jastrebarskog registrovana je za „obrt za šumarske usluge, trgovinu i prevoz“. Mediji su ranije objavili da je registrovana i za skupljanje neopasnog otpada i pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova.

Ono što je indikativno, a što je objavljeno prije skoro godinu dana, jeste podatak da „Forest“ osim sa „EKO toplanama“ Banjaluka posluje i za firmom „Demmel Sixtus AG“ iz Volncaha, u Njemačkoj. Ova firma, čija je osnovna djelatnost proizvodnja biomase i komposta, je isporučivala, u više navrata, sječku firmi „Forest“, koja ju je potom isporučila banjalučkoj Toplani.

Također je objavljeno da se firma „Demmel Sixtus AG“ iz Volncaha nalazi u njemačkoj državi Bavarskoj, 70 kilometara sjeverno od Minhena, ali i 60-ak kilometara udaljen od Esenbaha, mjesta u kom se nalazi nuklearke „Isar I“ i „Isar II“.
Dok je „Isar I“ van upotrebe od 30. maja 2011. godine, Isar II je nastavila sa radom do faze dva isključenja, koja je planirana 2022. godine.

Znači, Njemačka namjerava da ugasi sve nukearne elektrane, a zakon te zemlje nalaže da se sav nuklearni otpad procesuira u centralnom postrojenju za dekontaminaciju. Kako se završetak izgradnje tog postrojenja očekuje tek 2030. godine, sve nuklearke imaju, za sada, privremena skladišta koja ne procesuiraju otpad, tako da je on potencijalni rizik za prirodnu sredinu.
Njemačka javnost i organizacije za zaštitu životne sredine, a naročito antinuklearni pokret su u nekoliko navrata burno protestovali protiv ovih privremenih skladišta.

Da li hrvatska firma u Banjaluku uvozi drvenu sječku posječenu u okolini nuklearne elektrane pred zatvaranjem, koja nema postrojenje za uništenje nuklearnog otpada i koja je u samoj Njemačkog na udaru kritika lokalne javnosti zbog ekološkog rizika koji predstavlja?

Drugo, ta sječka mnogo je jeftinija od one koju „EKO toplane“ nabavljaju od domaćih proizvođača. Zato se mora dati jasan i precizan odgovor na pitanje – zašto je sječka firme „Forest“ toliko jeftinija od one koju isporučuju domaće firme i da li je stvarna zemlja porijekla sječke Njemačka, odnosno dijelovi oko nuklearnih elektrana?

S obzirom na činjenicu da se u poslednjih godinu dana sječka uvozi i iz Slovenije u RS (što je potvrđeno Žurnalu), doduše u mnogo manjoj količini od one putem firmi iz Hrvatske, potrebno je jasno utvrditi porijeklo te sječke. Odnosno, da li je i ona iz područja oko nuklearke u Njemačkoj?

To se posebno mora učiniti nakon pojavljivanja afere „piralen“, odnosno curenja kancerogenog ulja piralen u krugu poslovne zone „Incel“ u Banjaluci.

Gradski i entitetski zvaničnici su na početku negirali slučaj „piralen“, potom su pokušali da minimiziraju slučaj, zbog čega postoji osnovana sumnja da bi mogli ćutati i o mogućem uvozu kontaminirane sječke iz Njemačke za potrebe banjalučke Toplane. Ako se ispostavi da se Banjaluka dijelom grije i na nuklearni otpad, onda imamo još jednu ekološku katastrofu, pogubnu po zdravlje ljudi u ovom gradu. U tom slučaju nedavna izjava gradonačelnika Banaluke Igora Radojičića u Londonu, posle konferencije EBRD-a o „zelenim gradovima“, zvučala bi kao crni humor.

“Tokom konferencije, upravo je projekat izgradnje EKO toplane ocijenjen kao jedan od najboljih projekata koje je EBRD podržala u zadnje dvije godine, pošto je obezbjedio finansijski održivu kompaniju, koja je omogućila stabilno grijanje i znatno smanjeno aerozagađenje“, rekao je tada Radojičić.