Anto Brtan
Crkva/Džamija u Jajcu treba biti mjesto koje će nas povezivati
Brtan podsjeća da je krajem 2018. godine Islamska zajednica aktualizirala taj problem tražeći da im se crkva/džamija preda u posjed. Svoje zahtjeve nedavno su konkretizirali sudskom tužbom
Vjerske zajednice se nisu sporile oko ovog nacionalnog spomenika sve do trenutka kada je Jajce nominiralo staru gradsku jezgru za UNESCO. Poznati talijanski arhitekta Andrea Bruno izradio je projekt njegove restauracije s kojim se nije složila ni jedna vjerska zajednica. Katoličkoj crkvi nije bilo prihvatljivo da se objekat pretvori u multimedijalni centar s ravnim krovom. Islamskoj zajednici smetalo je što na zamišljenom ravnom krovu stakleni dio koji bi osvjetljavao unutrašnjost podsjeća na križ – rekao je za Fenu Anto Brtan, direktor „Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ govoreći o zahtjevu Islamske zajednice BiH, odnosno Medžlisa Islamske zajednice Jajce i Sjedinjenog vakufa Jajce da im se Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija odnosno sultan Sulejmanovu džamiju 1528. godine) s Zvonikom sv. Luke vrati na upravljanje.
Brtan podsjeća da je krajem 2018. godine Islamska zajednica aktualizirala taj problem tražeći da im se crkva/džamija preda u posjed. Svoje zahtjeve nedavno su konkretizirali sudskom tužbom.
-Pozivaju se na pravo vlasništva budući je taj objekat u zemljišnim knjigama za vrijeme Austro-ugarske upisan kao vlasništvo “Sjedinjenih vakufa”. S obzirom da skoro 200 godina Islamska zajednica nije poduzimala bilo kakve radnje kada je u pitanju ovaj objekat, osobno mi se čini da je ovaj zahtjev, a potom i tužba pokušaj da se pojedine osobe predstave kao “zaštitnici bošnjačkih interesa – navodi Brtan.
On podsjeća da je kao džamija ovaj spomenik korišten je od 1528. do 1832. godine, kada je u potpunosti izgorio u požaru izazvanom od turskih vojnika smještenih u tom objektu. Nakon toga, sve do dolaska Austro-ugarskih okupacijskih vlasti, nije bilo nikakvih intervencija na sanaciji ili popravci te građevine.
Kako ističe direktor Agencije većina građana Jajca, obje vjere, ne želi da se ovaj slučaj politizira i unose nepotrebne tenzije. Brtan ističe da građani Jajca uglavnom žele da se crkva/džamija obnovi i zaštiti kao nacionalni spomenik, bez bilo kakvog miješanja vjerskih zajednica. Također podsjeća i na stav i Franjevačkog samostana u Jajcu da bi za sve građane Jajca i BiH, bilo najbolje da se oko ovoga ne dižu tenzije koje bi mogle poremetiti međuvjerske odnose i narušiti opću sigurnost, te da bi crkva/džamija trebala ostati pod isključivom zaštitom i upravljanjem od strane državnih, kantonalnih i općinskih institucija.
-Dijelim stav naših sugrađana, kao i Samostana sv. Luke u Jajcu, da objekat koji 200 godina propada na očigled svih institucija (vjerskih i državnih) ne bi trebao biti predmetom ovakvih rasprava, ne bi trebao biti kamen spoticanja u međuvjerskim i međunacionalnim odnosima u Jajcu i BiH, već bi trebao svjedočiti o našoj zajedničkoj prošlosti, bez obzira kakva ona bila. Neka to bude mjesto koje će nas povezivati, a ne udaljavati jedne od drugih – podvukao je u razgovoru za Fenu.
Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija odnosno sultan Sulejmanovu džamiju 1528. godine) s Zvonikom sv. Luke je prvi put proglašen nacionalnim spomenikom od Austro-ugarskih vlasti u BiH, 1892. te je predan na upravljanje Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Istu zaštitu uživao je i za vrijeme bivše SFRJ. Od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2003. godine je također proglašen nacionalnim dobrom.
Prema podacima sa stranice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o ovom nacionalnom dobru zapisano je da je u prvoj polovini XV vijeka, kada je Jajce promovirano u prijestonicu bosanskog kraljevstva, starija romanička crkva iz XII/XIII vijeka adaptirana je u gotičkom stilu. Novembra 1461. godine u ovoj je crkvi po papinskim poslanicima obavljeno krunisanje posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. U crkvi su sahranjeni članovi nekih gradskih porodica srednjevjekovnog Jajca. Za vrijeme otomanske vladavine, 1528. godine crkva je pregrađena u džamiju i nazvana imenom sultana Sulejmana II. Objekat džamije je nekoliko puta gorio u požarima. Najteže je oštećena u požaru 1658. godine, a u posljednjem požaru 1832. godine od zgrade su ostali samo zidovi. Od polovine XIX vijeka objekat nije u upotrebi.
