Političke čistke direktora preko leđa građana

Vlada Republike Srpske i javna preduzeća suočavaju se sa brojnim tužbama zbog nezakonitih smjena direktora. Iako gubi sporove pred sudovima, Vlada je pronašla način da se riješi nepodobnih direktora tako što ih samo na kratko ponovo imenuje na funkcije, a odmah zatim, po kratkom postupku, ponovo smijeni.

Pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da se radi o očiglednoj zloupotrebi prava iz političkih razloga kako bi se na određene pozicije postavili partijski poslušnici.

Dok smijenjeni direktori negoduju i pokreću nove tužbe, u Vladi, ali i javnim preduzećima, ne vide ništa sporno i nastavljaju sa praksom da presudu suda o vraćanju smijenjenog direktora samo formalno ispune, piše Capital.ba.

Nakon što je na sudu dokazao da je Vlada RS slagala da je podnio ostavku, te zatražio izvršenje sudske presude i vraćanje na posao, Vlada je vratila na funkciju bivšeg direktora Inspektorata RS Predraga Tomića, ali ga je i ekspresno, na istoj sjednici, ponovo smijenila.

Tomić nije odustao nakon najnovije odluke Vlade RS i pravdu ponovo traži na sudu. On je krajem juna podnio novu tužbu protiv rješenja Vlade kojim je u maju ponovo smijenjen.

Tomić: Očita je namjera Vlade da izmanipuliše sud

U tužbi, koja je u posjedu portala CAPITAL, Tomić je naveo da je očita namjera Vlade da izmanipuliše sud tako da formalno ispoštuje sudsku presudu, ali da se on ne vrati na funkciju.

„Vlada je pogriješila i redoslijed protokola po kojima su zavedena rješenja jer u istom momentu bilo na snazi i rješenje o postavljanju vršioca dužnosti direktora i rješenje o vraćanju direktora na dužnost“, ističe se u tužbi.

Tomić osporava i novo obrazloženje Vlade RS za njegovu smjenu u kojem se navodi da su izmijenjeni posebni uslovi koji se odnose na školsku spremu te da on, kao profesor fizike, ne ispunjava uslove da bi bio direktor Inspektorata RS.

„Ti navodi su paušalni i nemaju uporište u Zakonu o državnim službenicima RS. Navodi tuženog da direktor Inspektorata treba da ima završen medicinski (isključivo smjer farmacija), pravni, ekonomski ili tehnološki fakultet nedvosmisleno upućuju na diskriminaciju tužioca koji je po struci profesor fizike, a na privilegovanje vršioca dužnosti Danijele Batar koja je po struci magistar farmacije“, dodaje se u tužbi.

Tomić je za CAPITAL rekao da očekuje da će sud ponovo presuditi u njegovu korist navodeći da je on u mandat uveden po jednoj sistematizaciji, a da se Vlada u najnovijem rješenju o njegovoj smjeni poziva na drugu sistematizaciju.

„Oni se pozivaju na sistematizaciju koja je donesena nakon što su me prvi put razriješili i to samo da bi se namjestila funkcija novoj direktorici jer u ranijoj sistematizaciji nije postojala odredba da osoba sa smjerom farmacija može biti direktor“, tvrdi Tomić.

Dodao je da je odmah nakon što je dobio presudu kojom je ukinuto rješenje Vlade o njegovoj smjeni, podnio i tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci za naknadu razlike u plati. Ukupno, bez kamata, potražuje više od 12.000 KM.

Tomić nije jedini direktor koji je zaštitu svojih prava potražio na sudu, ali jeste najdrastičniji primjer upravo zbog toga što nije podnio ostavku, iako je Vlada upravo to navela kao razlog njegovog razrešenja, a poslije priznala da je, jednostavno rečeno, slagala.

Smjene i u Civilnoj zaštiti RS

Krajem prošle sedmice objavljena je vijest da je smijenjen direktor Civilne zaštite RS, a da je na tu poziciju vraćen Veseljko Elez, nakon što je dobio pravosnažnu presudu. Mediji su prenijeli i da je Elezov advokat Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske.

Mile Međed za CAPITAL kaže da je za smjenu čuo iz medija i da ga niko zvanično nije obavijestio. Na njegovoj smjeni, tvrdi, radi se već dva mjeseca kada su počeli pritisci Ujedinjene Srpske, na čijem se čelu nalazi Nenad Stevandić.

Mile Međed

„Ja sam direktor i nastavljam da radim. Nikakvo rješenje još nisam dobio, ali ako Vlada istraje na odluci da me smijeni ne da ću podnijeti tužbu, nego ću okrenuti Republiku naopako. Moraju objasniti zašto me smjenjuju. Ljudi me non-stop zovu i pružaju podršku. Imam informaciju da Ujedinjena Srpska već dva mjeseca vrši pritisak da se ja smijenim“, istakao je Međed koji je na ovu funkciju imenovan 2. februara 2017. godine na pet godina.

Milan Petković je za CAPITAL potvrdio da je Elez dobio pravosnažnu presudu protiv Vlade RS zbog nezakonite smjene te da je njegova kancelarija, koja zastupa Eleza, pokrenula postupak prinudnog izvršenja ove presude.

„Vlada RS je presudom, koja je postala pravosnažna u decembru prošle godine, obavezana da gospodina Eleza vrati na poziciju direktora Civilne zaštite i da mu isplati razliku plata. S obzirom na to da Vlada RS to nije dobrovoljno uradila, pokrenuli smo prinudno izvršenje. I mi smo iz medija saznali da je ta presuda izvršena, ali još nismo dobili zvanično obavještenje da je gospodin Elez vraćen na posao“, kazao je Petković.

Govoreći o informacijama da Ujedinjena Srpska, čiji je on potpredsjednik, vrši pritisak kako bi Međed bio smijenjen, Petković je rekao da on insistira da se izvrši pravosnažna sudska presuda i Elez vrati na direktorsku poziciju.

„Šta će biti kasnije, da li će to mjesto dobiti Ujedinjena Srpska, SNSD ili HDZ to mene u ovom trenutku ne interesuje“, kazao je Petković.

Mandić: Ismijavanje pravosuđa

Vladu je svojevremeno zbog smjene tužio i aktuelni pravobranilac BiH Mlađen Mandić. Mandić je smijenjen 2006. godine sa pozicije pomoćnika ministra pravde RS, tužio je i dobio spor sa Vladom, naplatio oko 30.000 KM, ali se na tu poziciju nije vratio.

„Ja sam prvi smijenjen kada je Milorad Dodik preuzeo vlast. Iako sam dobio spor i mogao da se vratim na svoje radno mjesto, nisam to učinio jer su mi otvoreno rekli da će me ponovo smijeniti“, kazao je Mandić.

On kaže da su smjene rukovodilaca u većini slučajeva nezakonite i da u 98 odsto slučajeva oni koji podnesu tužbu dobijaju na sudu.

„Takav je i posljednji slučaj sa Civilnom zaštitom. Elez je smijenjen, tužio je Vladu i dobio. Dakle, kada se kadrovi smjenjuju to se radi protivzakonito, iz političkih razloga, kako bi se postavili partijski poslušnici. U svemu tome gubi država i zbog toga bi onaj ko je protivzakonito smijenio nekoga trebalo da odgovara“, naglasio je Mandić.

Mlađen Mandić

Govoreći o praksi Vlade da funkcionere koji su dobili spor ponovo smijeni, Mandić kaže da je to „ismijavanje pravosuđa i ništa drugo“.

Spor sa Vladom zbog nezakonite smjene ranije je dobio i bivši direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirko Stanetić. Osim poništenja rješenja o smjeni, Stanetić je i pred Osnovnim sudom u Banjaluci potraživao i naknadu štete u iznosu od 15.000 KM na ime razlike u plati u odnosu na onu koju bi primao da nije smijenjen. O ovom slučaju CAPITAL je ranije pisao, a Vlada je na isti način izvršila i ovu presudu te donijela novo rješenje o Stanetićevoj smjeni.

Komentar Pravobranilaštva RS koje u sporovima pred sudom zastupa Vladu RS nismo uspijeli dobiti ni nakon 15 dana.

Po vladinom receptu odluke suda izvršavaju i javna preduzeća

Po oprobanom vladinom receptu, izvršavaju se sudske presude i u javnim preduzećima. Bivši direktor RiTE „Ugljevik“ Đorđe Popović smijenjen je nakon prošlogodišnjih izbora, kada se sa još nekoliko direktora našao u grupi „mangupa“, kako ih je nazvao tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik.

Popović je, takođe, na sudu uspio da dokaže da njegova smjena nije bila zakonita, sud je naložio da se vrati na posao, ali je Nadzorni odbor RiTE „Ugljevik“ po skraćenom postupku, donio novu odluku o razrješenju, ovaj put navodeći potpuno drugačije razloge za takvu odluku.

Popović za CAPITAL kaže da je odmah nakon nove smjene podnio novu tužbu te da, iako sud još nije donio odluku, vjeruje da će ona biti u njegovu korist.

„Ubijeđen sam da ću dobiti i upravni i radni spor“, kazao je Popović koji od RiTE u radnom sporu potražuje oko 36.000 KM.

Komentar Nadzornog odbora RiTE „Ugljevik“ nismo uspjeli dobiti, a u obrazloženju njihove druge odluke o smjeni Popovića je navedeno da je „NO nesporno utvrdio da se Popović nalazi u sukobu interesa, jer je izabran i prihvatio je mandat narodnog poslanika u Narodnoj skupštini RS“. Ovim je NO RITE „Ugljevik“ praktično preuzeo na sebe ingerencije Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima Republike Srpske.

“Jedan od najskupljih sporova zbog, kako je sud utvrdio, nezakonite smjene izgubile su „Pošte Spske“. Ovo javno preduzeće sporilo se sa bivšim direktorom Milutinom Pejićem punih 12 godina, a na kraju je Pejiću moralo da isplati 349.743 maraka. „Pošte“ su uložile reviziju Vrhovnom sudu RS čija se odluka još čeka. „Pošte“ su smjenu opravdavale nezakonitim postupcima direktora zbog čega su pokrenule sudski spor, ali su izgubile. Pejić je pred banjalučkim Okružnim sudom tada oslobođen optužbi za nesavjestan rad u službi zbog nedostatka dokaza. Pravosnažna presuda došla je na naplatu početkom 2017. godine pa su Pejiću isplaćene sve zaostale plate sa porezima i doprinosima”

Smjene u „Putevima RS“

Ista situacija i u „Putevima RS“. Smijenjeni izvršni direktor za tehničke poslove Milorad Babić dobio je spor sa ovim preduzećem, zatim je vraćen na radno mjesto, ali je ponovo, u istom danu, smijenjen sa te pozicije.

Babić je smijenjen 31. marta 2016. godine nakon čega je tužio “Puteve RS”. Godinu i po kasnije, 5. decembra 2018. godine, Osnovni sud u Banjaluci je presudio u njegovu korist i obavezao “Puteve” da ga vrate u direktorsku fotelju.

Presudu je, ove godine, potvrdio i Okružni sud u Banjaluci, nakon čega je Babić zatražio vraćanje na posao. „Putevi“ su formalno ispoštovali presudu, Babića vratili na poziciju, ali su ga na istoj sjednici ponovo smijenili.

Babić je za CAPITAL rekao da „Putevi“ ne samo da nisu ispoštovali odluku suda, nego nisu ispoštovali ni svoju odluku jer nisu potpisali ugovor o radu sa njim.

„Oni su me samo formalno vratili na poziciju i odmah smijenili. Ne znam zbog čega su me smjenjivali, kada me nisu ni postavili“, kaže Babić.

On je istakao da u presudi stoji i da treba da mu isplate razliku u plati ali da „Putevi“ ni to nisu ispoštovali zbog čega im prijeti blokada računa.

„S obzirom na to da nisu ni u jednom dijelu izvršili presudu pisao sam prijedlog za izvršenje presude i sud im je posalo urgenciju. Međutim, „Putevi“ su uložili prigovor“, kazao je Babić i dodao da po osnovu razlike u plati potražuje oko 20.000 KM.

Babić navodi da je uvidio određene nezakonitosti u radu preduzeća i da je to osnovni razlog zbog kojeg na sve načine pokušavaju da ga smijene sa pozicije izvršnog direktora.

„U upravi „Puteva“ trenutno nema nijednog građevinca. Sada imamo situaciju da tekstilci postavljaju asfalt“, kaže Babić, aludirajući na to da je na poziciji izvršnog direktora za tehničke poslove u „Putevima RS“ Duško Gojić, koji je završio Tehnološki fakultet – tekstilni smjer i zbog kojeg je Vlada RS svojevremeno promijenila Statut ovog javnog preduzeća.

O Babićevoj smjeni smo pokušali dobiti komentar predsjednika Nadzornog odbora „Puteva“ Stojana Lazarevića, ali je nakon što smo mu postavili pitanje rekao da je na sastanku i da pozovemo kasnije, ali se kasnije nije javio.

“Smjene po političkoj crti dešavaju se i u Centralnoj banci BiH kojoj je zakonom zagarantovana nezavisnost. Na zahtjev člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika, Predsjedništvo BiH je 19. juna ove godine donijelo odluku o razrješenju članova Upravnog odbora CB BiH Trive Marinkovića i Ljubiše Vladušića umjesto kojih su imenovani Radomir Božić i Dragan Kulina. Međutim, oni su podnijeli tužbu tvrdeći da su razriješeni na nezakonit način, a Sud BiH je zabranio primjenu te odluke, navodeći da ona ostaje na snazi do okončanja ovog postupka. Slična situacija bila je i kada je Radomir Božić, dolaskom Saveza za promjene na vlast na nivou BiH, smijenjen sa pozicije viceguvernera CB BiH. On je tužio i dobio na sudu CB BiH te je vraćen na tu poziciju, ali mu je ubrzo istekao mandat”

Pravnici: Zakon jasan, rukovodeći službenici ne treba da se vežu za politiku
Pravnik Aleksa Prole pojašnjava da je radno – pravni status državnih službenika, pa tako i za rukovodeća radna mjesta, za čije je postavljenje i razrješenje nadležna Vlada RS, regulisan Zakonom o državnim službenicima RS.

Zakonom propisano je da rukovodeće državne službenike, odnosno pomoćnika ministra, sekretara ministarstva, rukovodioca republičke uprave, republičke upravne organizacije, njihove zamjenike i pomoćnike, glavnog republičkog inspektora, te sekretara u Agenciji za državnu upravu, postavlja Vlada na osnovu javnog konkursa na period od pet godina sa mogućnošću obnove mandata.

Namjera zakonodavca je bila da se rukovodeća mjesta u državnoj upravi profesionalizuju i pravno odvoje od političkih funkcija kao što su ministarske, a na način da se putem javnog konkursa izabere rukovodeći državni službenik.

„To znači da mandat rukovodećeg državnog službenika u pravilu ne bi trebao biti vezan za jedan politički ciklus, nego bi on u periodu od pet godina trebao da stručno i profesionalno obavlja funkciju. Rukovodeći državni službenik može se razriješiti: istekom vremena na koje je postavljen; ako podnese pisanu ostavku; ako bude izabran na javnu funkciju; ako se ukine radno mjesto državnog službenika na koje je postavljen; ako mu prestane radni odnos u skladu sa zakonom i ako uzastopno dobije dvije negativne ocjene o radu“, naglašava Prole.

Ističe da, samo ako je ispunjen jedan od navedenih uslova, postoji osnov za razrješenje rukovodećeg državnog službenika.

„Ukoliko Vlada RS, uprkos nepostojanju uslova iz ovog Zakona razrješi dužnosti državnog službenika, on može pred sudom pokrenuti pravni spor. Ukoliko Vlada i nakon poništenja rješenja o razrješenju od strane nadležnog upravnog suda opet donese novo rješenje o razrješenju rukovodećeg državnog službenika prije isteka mandata, taj isti službenik opet ima pravo da se obrati sudu i tako u nedogled, odnosno sve do isteka mandata državnog službenika“, objašnjava Prole.

Vlada RS nema instrument kojim bi svojevoljno i proizvoljno razriješila rukovodećeg državnog službenika prije isteka mandata, nego bi trebala da se kreće u zakonskim okvirima.

„Za vrijeme trajanje sudskog spora Vlada RS, na rukovodeće radno mjesto imenuje vršioca dužnosti bez sprovođenja postupka javne konkurencije. U konačnici svi troškovi sudskog postupka u kojem se na kraju dokaže nezakonitost rješenja o razrješenju, padaju na teret građana kao poreskih obveznika, a Vlada RS jedino može da pretrpi „političku sankciju“, od strane Predsjednika RS ili Narodne skupštine, a u konačnici tek od glasača na redovnim izborima”, zaključuje Prole.

Koliko u Vladi vode računa o javnom interesu dokazuje i to su rijetki primjeri direktora koji su smijenjeni zbog lošeg poslovanja preduzeća na čijem su čelu, dok se rukovodioci koji u nekom momentu postanu politički nepodobni smjenjuju bez oklijevanja. Ceh zbog takvih nezakonitih odluka papreno plaćaju građani ove zemlje.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društa)