Stanić: Nemojte da dozvolite da se više ikada dogodi “slučaj Dragičević”

Šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić pozvao je danas policiju da preduzme mjere kako se više nikada ne bi dogodio “slučaj Dragičević”.

– Ne dozvolite da se više ikada takav slučaj dogodi, ne samo zbog tog mladića Davida Dragičevića, njegove majke i oca, već i policije RS – rekao je Stanić u Narodnoj skupštini RS-a, tokom rasprave o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS u prošloj godini.

Tvrdi da zna da su određeni propusti napravljeni i u “slučaju Krunić”.

– Najveći problem policije, koja ima mala primanja, je politička obojenost – rekao je Stanić i pozvao da se da prednost struci i profesionalcima.

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica je kazao da treba imati na umu objektivne okolnosti u kojima radi policija u RS.

– Negativne kampanje stvaraju lošu sliku o radu MUPRS-a – kazao je Mazalica i dodao da je, između ostalog, zbog toga povećan broj napada na policajce.

Tvrdi i da RS-a “ne bi bilo da nema policije”.

Poslanik u Klubu SDS-a Nebojša Vukanović je rekao da je frapantan podatak da je lani svega 20.000 KM oduzeto od kriminalaca, a, kako kaže, pokradene su milijarde.

– Najbolje je da ugasite Agenciju za upravljanje nelegalno stečenom imovinom u RS – tvrdi Vukanović.

Ukazao je da nisu procesuirane brojne afere, među kojima i ona u “Birču” za koju nisu odgovarali bivši litvanski vlasnici.

Poslanik PDP-a Draško Stanivuković je dodao da je “ovo najgori izvještaj policije od kada postoji RS te da će ostati upamćen po nerasvijetljenom ubistvu Davida Dragičevića i batinanju građana”.

Upitao je nadležne u policiji zašto tri narodna poslanika ne mogu dobiti odobrenje na Trgu krajinu, već ih šalju u park.

Direktor policije RS-a Darko Ćulum je u uvodnom riječi rekao da je MUPRS-a lani uspješno realizovalo poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, što se ogleda kroz ostvareno povoljno stanje bezbjednosti u oblasti kriminaliteta i bezbjednosti u saobraćaju, te očuvanju stabilnog reda i mira.

Zabilježen je pad kriminaliteta za 12,4 posto uz povećanje koeficijenta ukupne rasvijetljenosti.

Od ukupno 7.848 evidentiranih krivičnih djela, 82,9 posto čine krivična djela općeg kriminaliteta, kojih je u odnosu na 2017. godinu manje za 11,1 posto.

Smanjen je i broj imovinskih krivičnih djela za 19,5 posto, posebno težih krivičnih djela, dok je broj krivičnih djela protiv života i tijela (666) veći za 8,6 posto, uz koeficijent ukupne rasvijetljenosti od 97,5 posto.

U izvještajnom periodu izvršeno je šest teških ubistava i 12 ubistava, od kojih su 10 izvršile nepoznate osobe, ali je naknadno rasvijetljeno sedam, tako da se u još tri slučaja radi na njihovom otkrivanju.