Stoljeće velikana sa Tušnja u jednoj knjizi

Knjiga “100 godina Slobode“ biće promovisana u subotu, 29. juna, u Tuzli. Autori knjige koja govori o stotinu godina fudbalskog kluba iz Tuzle, Almir Šećkanović i Haris Šahović, u uporednom intervjuu za Fokus.ba pojašnjavaju kako je nastala ideja za knjigu, te sa kakvim su se izazovima susretali tokom njene realizacije.

Kako ste došli na ideju da napišete knjigu o 100 godina FK Sloboda?

Šahović: Almir je došao na ideju da se objavi knjiga o stogodišnjici FK Sloboda. Kontaktirao me i ponudio saradnju koju smo na kraju uspješno realizovali i pred navijačima Slobode je konačno jedna pozitivna priča.

Šećkanović: Stoljeće jednog fudbalskog kluba je veliki jubilej, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje je malo sportskih stogodišnjaka. Sloboda je jedan od rijetkih sportskih kolektiva koji u kontinuitetu postojanja dočekuje svoj stoti rođendan. To je dovoljan profesionalni izazov.

Kome je knjiga namjenjena, kojoj čitalačkoj publici?

Šahović: Knjiga je namjenjena mlađim navijačima Slobode koji su do sada bili uskraćeni za priče ljudi koji su od Slobode napravili cijenjen i poštovan klub, a danas ih skoro niko ne spominje. Naša ideja je bila da novim generacijama ponudimo sliku Slobode iz prošlosti, kada je taj klub bio jedan od najbolje organizovanih klubova u Jugoslaviji i kada je tuzlanski region živio za svoj radnički klub.

Šećkanović: Knjiga je podijeljena na tri poglavlja. U prvom, koje je napisao Haris, donosimo kratki pregled historije kluba iz Tušnja. U drugom su ispričane priče 50 ljudi koji su u proteklih stotinu godina stvarali Slobodu, od osnivača Gorkog, narodnog heroja Mitra Trifunovića Uče preko generacija iz šezdesetih i sedamdesetih, te novije generacije, koju predvode vedete poput Mirze Mešića, Alena Mešanovića, Enesa Mešanovića, Tarika Okanovića… Naš cilj je da ova knjiga uđe u što više porodičnih domova u tuzlanskom kraju kao obavezno štivo o najvećem klubu iz tog dijela Bosne i Hercegovine, ali i da bude dobra literatura za sve ljubitelje sporta u našoj zemlji.

Šta bi posebno izdvojili u knjizi 100 godina Slobode?

Šahović: Priče sa legendama FK Sloboda. Ljubav koju neki od njih i danas osjećaju prema klubu zaista je nevjerovatna. To potvrđuje da su divni momci nosili crveno-crni dres Slobode i da je Sloboda bila sistem koji je od svojih članova prvo pravio dobre ljude, a onda i vrhunske fudbalere.

Šećkanović: Posebno bih izdvojio dio koji se odnosi na generaciju koja je na Tušanj donijela prvi i jedini nacionalni trofej – Kup prvoligaša Jugoslavije. Bila je to 1971. godina. Takmičenje je osnovano po uzoru na engleski Kup prvoligaša. Sloboda je u finalu pobijedila Željezničar, a pogodak je postigao legendarni Jusuf Hatunić. Te godine je Željo bio šampion države, a Sloboda je igrala još jedno finale, Kupa Maršala Tita. Poražena je u dvomeču od beogradske Crvene zvezde.

Prilikom rada na knjizi šta ili ko je ostavio najveći utisak na vas?

Šahović: Almirova želja da dođe do svih sagovornika sa kojima smo planirali raditi priče je bila nevjerovatna. Uradio je sjajan posao i za koji dan će navijači barem nakratko zaboraviti na sve probleme koji su zadesili našu Slobodu. U njihovim rukama će biti knjiga koju smo pisali iz ljubavi, sa željom da ostane vječna uspomena na igrače koji su branili boje Slobode.

Šećkanović: Izdvojio bih ljude o kojima smo napisali tematske priče. Nevjerovatna je njihova srdačnost, kultura, ali i ljubav prema Slobodi. To su iskreni ljudi koji su u prošlosti dali puno toga za Slobodu. I treba izdvojiti angažman navijača i simpatizera Slobode okupljenih u udruženje “Prijatelji FK Sloboda“. Oni su najviše pomogli da danas imamo prvu knjigu koja na ovakav način govori o fudbalskom klubu iz Tuzle.

 Sloboda se danas susreće sa nizom problema, može li se u knjizi, slavnoj historiji i pričama ljudi iz prošlosti Slobode, naći lijek za današnju situaciju?

Šahović: Naravno da može. Sloboda je u svojoj stogodišnjoj historiji više puta pobijedila gašenja od raznoraznih režima i uz zajedništvo i drugarstvo, o kojem pričaju akteri ove knjige, može vratiti svoj stari šmek zbog kojeg je bila omiljena u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji.

Šećkanović: Iz priča o ljudima koji su stvarali Slobodu u prošlosti može se naučiti nekoliko bitnih stvari. Sloboda je u prošlosti bila vrhunski uređen sistem, koji je davao šansu skoro svim talentovanim mladićima iz tuzlanske regije, Podrinja, Semberije i Mačve. U Slobodu je mogao doći svako i zaraditi platu za pristojan život. I svi igrači sa kojima smo pričali istakli su jednu stvar iz svog vremena, koja, ako smijem primjetiti, nedostaje današnjoj Slobodi. To je da Klub mora biti važniji od ličnih interesa.