Približavanjem EU mladima se nude nove prilike i mogućnosti

Približavanjem Evropskoj uniji (EU) mladima se nude nove prilike i mogućnosti u svim aspektima njihovih života, a koje uključuju razmjenu studenata, zapošljavanje, mobilnost, zaštitu okoliša, ljudska prava i građanski aktivizam, istaknuto je danas na konferenciji u Sarajevu koju je organizirala Panevropska unija BiH.

Konferencija o temi “Evropske integracije kao prevencija iseljavanja mladih“, kako je kazao predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić, dolazi u aktuelnom trenutku, nekih 15-ak dana nakon objave izvještaja Mišljenja Evropske komisije povodom aplikacije za članstvo koju je ranije uputila BiH, ali isto tako i u vrijeme kada bilježimo sve veći odlazak mladih, i ne samo mladih iz BiH.

– Evropska unija je u principu otvorena organizacija i kretanje radnika je jedna od bitnih karakteristika EU. Sama činjenica napredka prema članstvu i članstvo u EU po dosadašnjem iskustvu ne zaustavlja nužno odlazak iz jedne zemlje. Međutim, odlazak se ne može tumačiti uvijek i negativno jer se otvaraju mogućnosti saradnje, transfera znanja, pa i finansijskih doznaka iz inostranstva i sve su to elementi jednog fenomena kojem smo danas svjedoci u BiH, ali i u drugim državama u našoj regiji, pa i u Evropi – izjavio je Topčagić.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU Lars-Gunnar Wigemark je kazao da političari moraju da pošalju neke pozitivne poruke, da se bave tim problemom i odgovore na potrebe mladih ljudi. Umjesto negativne retorike, kako je dodao, potrebno je otvoriti jednu novu diskusija, debatu i uložiti mnogo truda i rada da bi se došlo do konkretnih mjera.

– Mišljenje EU koje je je nedavno objavljeno jeste dobar osnov za početak te diskusije da se govori o stvarima koje se konkretno mogu poduzeti, naprimjer kako riješiti obrazovni, zdravstveni sistem, stvoriti tržišnu ekonomiju, pripremiti zemlju zaista za članstvo u EU… – naveo je Wigemark.

Kako napredak zemlje u procesu evropskih inegracija utiče i može li zaustaviti odlazak mladih iz BiH, kakva su iskustva drugih država, šta može učiniti vlada i šta treba eventulno da tražimo ili očekujemo od država koje primaju one koji odlaze iz naše zemlje, neka su od pitanja o kojima će diskutovati mladi na četiri panela u okviru konferencije čiji su suorganizatori Fondacija Konrad Adenauer i organizacija Mladih Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Koliko će se brzo BiH kretati ka EU zavisi od toga kojom brzinom se provode reforme, kazao je direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sven Petke.

– Evropska unija je jedna velika priča o uspjehu i razumijem da većina građana BiH želi da pristupi EU što važi i za većinu bh. političara, ali također razumijem i veliko razočarenje što taj proces teče tako polagano. Mi želimo da te reforme idu brže zbog ljudi, građana BiH, da ih politika provodi brže na svim potrebnim razinama. Najbolja prevencija iseljavanja mladih bilo bi provoditi jednu dobru politiku u BiH i na taj način stvoriti dobre ekonomske, političke, demokratske uslove i okolnosti zbog kojih će ljudi željeti ostati u ovoj zemlji – kazao je Petke.

Franjo Topić, predsjednik HKD “Napredak” i počasni predsjednik Panevrospke unije, podsjetio je na pjesmu Alekse Šantića „Ostajte ovdje“ dodajući da je godinama živio u inostranstvu i da nigdje nema lakog života.

– Ni jedna obitelj u Njemačkoj ne može živjeti od jedne plaće. Ja mislim da se u BiH može vrlo pristojno živjeti, a od svih nas zavisi kakva će ova zemlja biti – istakao je Topić.

Ante Kelavić, predsjednik Zajednice hrvatskih studenata Pleter u Sarajevu, kazao je da je postotak mladih koji žele otići jako visok, ali i da vjeruje da će taj postotak opadati što smo bliži evropskim integracijama.

– Smatram da mladima treba dati puno više prostora da rade i da se dokazuju kako bi se osjećali vrijednima i cjenjenima u ovoj zemlji – dodao je Kelavić.

Aldin Tinjak iz Asocijacije mladih SDA smatra da većina mladih ljudi odlazi iz zemlje zbog egzistencijalnih pitanja , odnosno u potrazi za poslovima, kao i zbog toga što u našem sistemu ne vide dovoljno sigurnosti koja bi ih ovdje zadržala.

– Mislim da se pitanje odlaska mladih treba rješavati sa dvije strane. Prva je definsanje sistemskih načina na koji ćemo zadržati mlade ljude, vratiti im sigurnost, odnosno povjerenje u sigurnost naše države. Drugo se odnosi na činjenicu da je potrebno naš obrazovni sistem definisati u skladu sa potrebama realnog sektora – kazao je Tinjak.