Novi njemački zakon i Balkan: Kraj redovima pred ambasadama?

Njemački parlament Bundestag usvojio je u petak paket zakona koji se odnose na migracije. Jedan dio zakona odnosi se na prava podnositelja zahtjeva za azilom i pravila prilikom protjerivanja osoba za koje ne postoji pravna osnova boravka u Njemačkoj. Oko ovog paketa zakona, koji uglavnom predviđa pooštrenja za one na koje se oni odnose, se u Bundestagu vodila žestoka rasprava. Za zastupnike stranke Ljevica zakon, koji između ostalog predviđa kazne i za one koji pogođene obavijeste o nastupajućem protjerivanju, je „rasistički” dok se za Zelene radi o „crnom danu za demokraciju”, piše Deutsche Welle.

Relativno složno oko zakona o useljavanju stručnjaka

No oko dijela zakonskog paketa koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage izvan zemalja Evropske unije, je vladalo, više manje, suglasje među zastupničkim klubovima u Bundestagu. Za desno populističku Alternativu za Njemačku (AfD) postoji opasnost da bi preko uvoza radne snage i eventualnim smanjenjem satnica, mogao nastati dodatni pritisak na domaće radnike.

Tradicionalno privredi okrenuta Liberalno-demokratska stranka (FDP) istovremeno smatra da zakon sadrži previše ograničenja te da opet neće dovesti do željenog efekta privlačenja velikog broja stranih stručnjaka. Nedavna studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je ionako zaključila da Njemačka nije pretjerano konkurentna kad je u pitanju privlačenje kadrova na globalnoj razini.

Zakon otvoren za sva stručna zanimanja

Novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronađu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji”. I to za sva zanimanja a ne samo za ona koje njemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima kao što je to bio slučaj i dosad. Velika novost je i ta da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da prije samog zaposlenja dođu u Njemačku kako bi ovdje tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest mjeseci a uvjet je da se tražitelj može sam uzdržavati.

No najveća novost je da njemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz neke od zemalja Europske unije (ili Njemačke) više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspio pronaći adekvatnu radnu snagu.

Zakon predviđa i „lakše i nebirokratskije” priznavanje stranih stručnih diploma i svjedodžbi. To bi se, između ostalog, postiglo tako da se spoje procesi izdavanja vize i priznavanja stručne diplome.

Posebna pravila će vrijediti za useljenike starije od 45 godina. Oni će dobiti dozvolu jedino u slučaju da im radni ugovor garantuje zaradu od najmanje 3.700 eura bruto kako u starosti ne bi pali na teret države zbog premalih penzija.

Problem s vizom

No tu se dolazi do neuralgične tačke koja je i dosad, što je posebno bilo vidljivo u zemljama zapadnog Balkana, kočila brži pritok stručnjaka na njemačko tržište rada. Usko grlo procesa su dosada bila njemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mjesecima a nerijetko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Njemačku. I to usprkos svim potrebnim dokumentima. „Od svih zakona iz migracijskog paketa Zakon o useljavanju stručne radne snage je za mene najvažniji i najnužniji. No da bi on pokazao svoj učinak, duga čekanja za vizu moraju biti skraćena”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova i jadan od idejnih tvoraca novog migrantskog paketa Horst Seehofer tokom rasprave u Bundestagu.

No problem nije nov a sve dosadašnje mjere Ministarstva vanjskih poslova, koje je zaduženo za diplomatska predstavništva, a koja su trebala ublažiti katastrofalno stanje u konzulatima na zapadnom Balkanu, poput povećanja broja osoblja, nisu urodile plodom.

Ovisnost o poslodavcu

I Šejla Vojić iz projekta „Faire Mobilität” Njemačkog saveza sindikata (DGB) koji pomaže novim useljenicama da se snađu na njemačkom tržištu rada, svjedoči o 18-mjesečnim čekanjima na vizu u zemljama zapadnog Balkana. Vojić se na upit DW-a osvrnula i na neke razlike u novodonesenom zakonu o useljavanju, koji se po svojoj definiciji odnosi i na građane zapadnog Balkana, i tzv. pravilu o zapadnom Balkanu. Ovo pravilo je na snazi od početka 2016. godine i trebalo bi biti ukinuto do kraja 2019. a doneseno je nakon proglašenja zemalja zapadnog Balkana „zemljama sigurnog porijekla” što je praktički isključilo mogućnost stjecanja političkog azila za žitelje ovih zemalja.

„Poboljšanje novog zakona o useljavanju stručnjaka u usporedbi s pravilom o zapadnom Balkanu je prije svega u dijelu koji se odnosi na dokaz poslodavca da nije pronašao adekvatnog radnika u EU-u. S novim zakonom ovo pravilo, koje vrijedi kada je u pitanju pravilo o zapadnom Balkanu, otpada”, kaže Vojić za DW.

No i kod jednog i kod drugog postupka DGB vidi opasnost od ovisnosti od poslodavca. „Radna dozvola u okviru pravila o zapadnom Balkanu je vezana uz određeno radno mjesto i određenog poslodavca. Iskustva su pokazala da radnici zbog ove ovisnosti često ne zahtijevaju ostvarenje svojih prava i strahuju od otkaza”, kaže Vojić. Pravilo o zapadnom Balkanu za izdavanje vize nije uvjetovalo kvalificiranu stručno naobrazbu ili visokoškolsku diplomu što je kod novog zakona o useljavanju stručnjaka slučaj.

Novi zakon o useljavanju ili pravilo o zapadnom Balkanu?

No postavlja se pitanje hoće li se novi zakon o useljavanju radnika iz zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji i pravilo o zapadnom Balkanu nadopunjavati. Pravilo o Balkanu je zasad ograničeno do kraja ove godine. Novi zakon o useljavanju bi po svoj prilici, trebao stupiti na snagu početkom 2020. Na upit DW-a u Ministarstvu za rad nisu konkretno mogli reći hoće li pravilo o zapadnom Balkanu ostati na snazi nakon 2019. „Pravilo o zapadnom Balkanu trenutno prolazi kroz proces evaluacije. Konačni izvještaj se očekuje krajem ove godine. Hoće li pravilo ostati na snazi i nakon ove godine, odlučit će se tek nakon završnog izvještaja”, priopćeno je DW-u pismenim putem.