Galerija Mujaga
“Tri života Sarajevske hagade” u petak u Mostaru
Ona rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva, gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća, navode organizatori
“Tri života Sarajevske hagade” naziv je izložbe koja će biti otvorena u petak, 7. juna, u Galeriji ‘Mujaga’ u Mostaru (tzv. Mujaginoj magazi).
Izložbu organiziraju Američki kutak Mostar i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH.
Izložbom se podcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja.
Ona rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva, gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća, navode organizatori.
Izabrane stranice Sarajevske hagade, kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa.
Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Sarajevske hagade u Beč, gdje je po prvi puta izvršena njena stručna analiza.
Autori izložbe “Tri života Sarajevske hagade” su dr. Aleksandra Bunčić i dr. Mirsad Sijarić.
“Ako bismo iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne bismo mogli izostaviti primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.
Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto”, navodi dr. Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja u BiH.
