Iz lošeg u gore: Kataklizmičke posljedice demografskog kolapsa u BiH

U Bosni i Hercegovini tijekom 2018. godine registrirano je 28.555 živorođene djece što u odnosu na 2017. pokazuje pad broja živorođenih za 2,07 posto, a umrlo je 36.305 osoba, što u odnosu na godinu ranije pokazuje pad broja umrlih za 0,09 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. Prema tome, prirodni priraštaj u 2018. bio je -7.750 što samo još jednom pokazuje kataklizmičke posljedice demografskog kolapsa u BiH o kojoj nitko ne vodi računa. Kako idemo iz lošeg u gore vidi se i iz toga što je prirodni priraštaj u 2017. iznosio -7.178, dakle manje za 572, piše Dnevni list.

Svemu ove naravno treba dodati i veliki broj osoba koje su posljednjih godina napustile državu i ukoliko imali koliko, toliko siguran posao u inozemstvu teško da će se u BiH vratiti. Strategije, planova i populacijske politike nema, politiku običan narod već poodavno i ne zanima pa tako niti to što BiH ostaje prazna ljuštura.

Loši pokazatelji

Prema podacima Agencije za svaki mjesec prošle godine pokazuju razmjere demografskog kolapsa. Sama činjenica da smo svaki mjesec imali negativan prirodni priraštaj govori samo za sebe, a ako znamo da smo u dva mjeseca imali “minus” veći od tisuću (veljača -1.198, ožujak -1.456) samo dodatno pokazuje crnilo. U siječnju i travnju priraštaj je bio tek nešto povoljniji (-916 i -916) dok je u drugim mjesecima bilo nešto povoljnije. Koliko smo dotaknulo dno vidi se i iz toga što su najbolji mjeseci bili kolovoz s priraštajem -107 i rujan s -196, dakle s minusom veći od sto.

Ukoliko situacija u zemlju ostane sita (politička, ekonomska, prava) ove brojke sigurno niti u idućem kratkoročnom i srednjoročnom periodu neće biti bolje, nego isti ili gore. Tako dolazimo u situaciju da dok cijela Evropa ljude tretira kao najveći kapital, mi ih tjeramo iz zemlje, drugi objeručke prihvaćaju, a oni koji ostaju imaju sve manje djece. Nesporna je činjenica kako u zapadnoj Evropi nedostaje stanovništva te na sve načine žele privući najbolje i najobrazovanije osobe s zapadnog Balkana, ali sve te zemlje imaju strategiju i populacijsku politiku, dok mi to niti pokušavamo.

Međutim, naši političari se utrkuju za sve to optužiti evropske politike kao najveće krivce za iseljavanje iz BiH i regije bez imalo samokritike.

Razvodi brakova

Osim prirodnog priraštaja u oči upada još jedan podatak koji je objavila Agencija. Naime, tokom 2018. u BiH sklopljena su 19.063 braka, što u odnosu na 2017. pokazuje povećanje za 0,08 posto. Isto tako, tijekom 2018. razvedeno je 2.385 brakova, što predstavlja povećanje od 21,62 posto u odnosu na 2017. Dakle, dok imamo neznatno povećanje sklopljenih brakova broj razvoda je “skočio” u velikom postotku što isto tako pokazuje određene trendove u ovoj zemlji posljednjih godina.