Ko predstavlja “ostale” u političkim procesima BiH?

Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine još jednom je u dopisu svim zastupnicima i nadležnoj komisiji Parlamentarne skupštine BiH zatražilo da u Vijeću ministara BiH u novom mandatu osiguraju jedno mjesto predstavniku iz reda “ostalih”. U Bosni i Hercegovini godinama nema konsenzusa o ovom pitanju, iako postojeći Zakon o Vijeću ministara BiH to predviđa.

U iščekivanju novog saziva Vijeća ministara BiH, čije se formiranje još ne nazire iako je prošlo više od sedam mjeseci od izbora, Vijeće nacionalnih manjina BiH ponovno je reagiralo tražeći da se ispoštuje član 7. Zakona o Vijeću ministara BiH, koji se odnosi na ovo pitanje.

Predsjednik Vijeća nacionalnih manjina BiH Andrija Svatok u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao je kako vjeruje da će to mjesto pripasti nekom od pripadnika 17 nacionalnih manjina u BiH.

“Nama nema druge nego da se nadamo da će naš zahtjev biti pozitivno riješen. Red je da u sljedećem formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine pripadnici nacionalnih manjina budu zastupljeni kao građani ove države. To do sada nije bio slučaj. U svakom slučaju nadamo se pozitivnom rješenju i razumijevanju, tako bismo pokazali da se krećemo u dobrom pravcu”, kazao je Svatok.

Pored toga Svatok kaže da bi se kategorija “ostalih” također trebala redefinirati u Ustavu BiH. Toj kategoriji trebaju pripadati oni koji se nacionalno ne opredjeljuju, što se razlikuje od pojma nacionalne manjine.

“Za takvo nešto treba da se pokrenu izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH”, kazao je Svatok.

Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i član parlamentarne Komisije za pripremu Vijeća ministara BiH za RSE kaže da je nedopustivo da se bilo kakav zakon, pa tako i ovaj, ne poštuje.

“Zakon propisuje da se ne smije prolaziti kroz crveno svjetlo na semaforu. Ljudi su s pravom frustrirani i s pravom to traže jer u prošlom mandatu taj član zakona se nije poštovao. Ovo s crvenom svjetlom navodim kao jedan primjer da zakon samo vrijedi za obične smrtnike koji ne smiju proći kroz crveno svjetlo, a za političare to očito ne vrijedi. To je strašno”, naglasio je Magazinović.

Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, po važećem Izbornom zakonu BiH, svoje predstavnike imaju samo na lokalnom nivou. Nedavno je Skupština Kantona Sarajeva usvojila inicijativu kojom su zatražene izmjene Izbornog zakona BiH. U tim izmjenama traži se da nacionalne manjine imaju svoje predstavnike i u kantonalnim skupštinama. Vibor Handžić, zastupnik Naše strake u Skupštini KS i predlagatelj ove inicijative za RSE o tome kaže:

“S obzirom da je Bosna i Hercegovina potpisnica brojnih konvencija i povelja, u ovom slučaju možemo govoriti o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, koja je i dio Ustava BiH u Aneksu 1. U članu 4 ta konvencija obavezuje sve države potpisnice da usvoje što više odgovarajućih mjera za promicanje jednakosti između pripadnika konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina. Mi smo shvatili da je i ovo jedna od obaveza da se kroz zakonodavstvo omogući što veća prava pripadnicima nacionalnih manjina.”

Europski sud za ljudska prava u Strasborgu do sada je donio nekoliko presuda (slučaj Sejdić-Finci, Zornić i Pilav) koje bi trebale ukloniti diskriminaciju iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, odnosno da se omogući svakom građaninu da ima aktivno i pasivno biračko pravo.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla za RSE kaže da je najveći problem to što vlast u BiH te presude ne poštuje, a samim tim i ne provodi.

“Nadam se da će u narednom periodu Bruxelles i oni koji su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma insistirati da konačno vlast u Bosni i Hercegovini mora provesti odluke koje su obavezujuće. Kod političara često možemo vidjeti da za to nema političke volje. Kad su u pitanju odluke sudova, kad je u pitanju Ustav, zakoni, to se mora poštivati i ne ovisi o volji – hoću li ili neću”, naglasio je Šehić.

Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini ne uživaju efektivan pristup njihovim pravima, zaključeno je i u najnovijem Izvještaju Savjetodavnog odbora Vijeća Europe objavljenom u listopadu 2018. godine. U Izvještaju se također navodi da u zemlji koja je još uvijek duboko podijeljena između tri konstitutivna naroda, nacionalne manjine su i dalje institucionalno diskriminirane i nisu u mogućnosti u potpunosti sudjelovati u političkim procesima u zemlji.