Izručen
Iz kurdskog u zenički pritvor: “Ibro 17 mjeseci nije obuo čarape, deportovan s povezom na očima”
Ćufurović se tereti za krivična djela organiziranje terorističke grupe, protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama i terorizam Krivičnog zakona BiH
Prvi bh. državljanin deportiran iz Sirije, tačnije iz zatvora koji kontroliraju kurdske snage s međunarodnim saveznicima na sjeveru Sirije, u Bosnu i Hercegovinu je Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše. Ovaj 24-godišnjak u Siriju je otišao 2013. godine, a u zemlju porijekla izručen je na osnovu INTERPOL-ove potjernice. Ćufurovića su bh. vlasti tražile zbog sumnje na krivično djelo organiziranja i pridruživanja terorističkoj grupi. On se navodno u Siriji pridružio militantima tzv. Islamske države, piše Radio Slobodna Evropa.
Ćufurović je u Siriji uhapšen u septembru 2017. godine kada je pokušao napustiti zemlju i teritorij tzv. Islamske države. Uhapsile su ga kurdske snage i smjestile u zatvoru na sjeveru Sirije, gdje je proveo 17 mjeseci.
Branilac Ibre Ćufurovića, advokat Senad Dupovac kaže da se Ćufurović na samom početku odlučio braniti šutnjom.
„Ćufuroviću je određena mjera pritvora koji će on ispunjavati u Zenici. Razgovarao sam s Ibrom i mogu reći da sam zatekao jednog mladića, fizički dosta iscrpljenog, on 17 mjeseci nije obukao čarape, on je u papučama došao i bos u papučama bio na ročištu. U lošem je fizičkom stanju, ali nadam se da će uz odgovarajući tretman, tako da kažem, doći sebi. U tim logorima se nekad danima ništa nije jelo, najviše vremena u zatočeništvu proveo je s kapuljačom na glavi, a i deportiran je, kako on kaže, s povezom na očima.“
Ćufurović se tereti za krivična djela organiziranje terorističke grupe, protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama i terorizam Krivičnog zakona BiH.
Advokat Dupovac kaže da nije sporno da je Ćufurović boravio u Siriji, ali da njegova krivica tek treba biti dokazana ili osporena.
„On je odlučio da se brani šutnjom i ja ne mogu govoriti o motivima njegovog odlaska u Siriju“, kazao je branilac.
Ćufurović je, prema riječima njegovih roditelja, u Siriju otišao iz kuće Bilala Bosnića, koji je na Sudu BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam. Otac Šefik Ćufurović svjedočio je na Sudu BiH protiv Bilala Bosnića i potvrdio da je njegov sin boravio u Bosnićevoj kući prije odlaska u Siriju.
Majka Ibre Ćufurovića ispričala je ranije za Radio Slobodnu Evropu da nije znala da njen sin planira ići u Siriju. Posljednji put joj se javio putem Crvenog križa kad je već bio uhapšen u Siriji. Nakon što je Ibro deportiran kaže da, iako zna da će u zatvor, nikad nije imala sretniji dan.
Obaveze države BiH
Tužilaštvo BiH saopćilo je da su hapšenje i transport Ibre Ćufurovića uslijedili u skladu s međunarodnim obavezama države Bosne i Hercegovine, posebno Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, kao i članstva u Antiterorističkoj koaliciji. Poznato je i da je deportiranje iz Sirije provedeno uz podršku vlade SAD-a.
Već nekoliko mjeseci vlada SAD-a, ali i kurdska administracija u Siriji, poziva zemlje da preuzmu svoje državljane iz kurdskih kampova i zatvora. Bosanskohercegovački zvaničnici iskazali su spremnost da prihvate državljane i u martu i aprilu najavljeno je da će iz Sirije biti deportirani Ćufurović i Armin Čurt koji je također u kurdskom zatvoru duže vrijeme.
Ovo je u više navrata potvrdio i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, navodeći da je BiH dužna prihvatiti državljane kad se za to steknu uvjeti.
Nije poznato zašto uz Ćufurovića nije deportiran Armin Čurt, ali ni žene i djeca iz kampa Roj koji su već godinu i pol zatvoreni i za koje su već ranije obavljene provjere.
O povratka bh. državljana iz Sirije govorila je i glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić.„Mi smo spremni da završimo taj posao. Tužilaštvo je jedina institucija koja može procesuirati državljane zbog određenih krivičnih djela, pa i u slučaju boraca na stranim ratištima. Imali smo rapsisanu crvenu potjernicu i mi smo djelovali u skladu s tim“, kazala je Tadić.
Osim Čurta, u zatvoru Malikija i Derki na sjeveru Sirije ostalo je još nekoliko bh. državljana, uhapšenih uglavnom nakon oslobađanja Baguza, posljednje teritorije koju je kontrolirao IS. Preciznih podataka nema, ali govori se da su tamo: Nedim Mujčinović, Aldin Blagojević, Edin Muftić i Elmedin Sinanović. U drugom kampu Al-Hol također ima bh. državljana, zna se da su u Baguzu uhapšeni: Emir Ališić, Edvin Babić, Amir Selimović, Miralem Berbić, Alija Keserović, Senad Kasupović, Salem Hasić i dr. Kad je riječ o ženama i djeci, govori se o 31 osobi u kampu Roj i 43 osobe u Al-Holu.
U Bosnu i Hercegovinu se dosad iz Sirije i Iraka vratilo više do 60 muškaraca i većina ih je ili procesuirana ili čekaju suđenja.
„Prema optužnicama Tužilaštva BiH, Sud BiH je izrekao ukupno 150 godina zatvora, kako za krivična djela terorizma u BiH, tako i za učešće na stranim ratištima. U početku su se sklapali sporazumi, i to uglavnom na godinu dana. Ti sporazumi su sklapani kako bi se otkrili finansijeri terorističkih aktivnosti. Mislim da sada u slučaju povratka ovih boraca sa stranih ratišta neće biti sklapanja sporazuma“, kazala je tužiteljica Tadić.
Problem o kojem se često govori jeste nedostatak programa deradikalizacije u BiH, posebno za povratnike iz Sirije.
„Tu je jedan veliki problem zato što su kazne koje su oni dobili jako male. Tu se radi o jednoj, eventualno dvije, maksimalno tri godine zakona. Dvanaest osoba je već izašlo, nisu svi radikalni i ne zahtijevaju svi isti tretman i pažnju od strane sigurnosnih agencija. U skladu s tim mi smo napravili određeni plan djelovanja i policijske agencije s entitetske i državne razine redovno vrše monitoring takvih osoba i prate njihovo ponašanje”, kazao je ranije za Radio Slobodna Evropa Mario Janeček, stručni savjetnik iz oblasti borbe protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH, dodajući da je preduvjet za deradikalizciju da osoba želi sama da pristupi procesu.
