Srbija
Za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije četvorici ukupno 100 godina zatvora
Na današnju nepravomoćnu presudu, donesenu dva desetljeća nakon ubistva Ćuruvije, mogu se žaliti i advokati odbrane i tužiteljstvo, koje je za svu četvoricu optuženih u završnoj riječi tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora
Četvorica bivših pripadnika Državne sigurnosti (DB) Srbije osuđena su u petak u Beogradu na kazne od ukupno 100 godina zatvora za ubistvo beogradskog novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine.
Bivši načelnik DB-a Radomir Marković nepravomoćno je osuđen na 30 godina, nekadašnji čelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić na 30, a bivši operativac Ratko Romić i pripadnik pričuvnog sastava te službe Miroslav Kurak na po 20 godina, odlučilo je većinom glasova (2:1) tročlano sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu.
Miroslavu Kuraku, koji je u bijegu i nedostupan je srbijanskom pravosuđu, presuda je izrečena u odsustvu, dok su ostala trojica bila prisutna izricanju presude, prenosi Hina.
Na današnju nepravomoćnu presudu, donesenu dva desetljeća nakon ubistva Ćuruvije, mogu se žaliti i advokati odbrane i tužiteljstvo, koje je za svu četvoricu optuženih u završnoj riječi tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora.
Zamjenik tužitelja za organizirani kriminal Milenko Mandić je, zastupajući optužnicu, naveo da je Ćuruvija stradao „u borbi za istinu“ te da nije nije imao šanse preživjeti jer je tadašnja vlast na čelu sa Slobodanom Miloševićem vidjela u njemu „opasnog protivnika“.
Odbrana je optužnicu ocijenila kao „plod mašte“ i tvrdila da tužiteljstvo nije dokazalo krivnju, dok je prvooptuženi, nekadašnji načelnik DB Radomir Marković i Miloševićev blizak saradnik, rekao da je sudski proces pokrenut kako bi se „sve loše“ u vrijeme Miloševićeve vlasti pripisalo tajnoj službi i tadašnjem šefu države.
Marković je u petak u sud pod jakim mjerama sigurnosti doveden iz zatvora, gdje već izdržava kazne od 40 godina, koje su mu izrečene za pokušaje atentata na bivšeg čelnika opozicije i predsjednika Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića, i u predmetu za ubistvo bivšeg srbijanskog političara i tadašnjeg Miloševićeva političkog protivnika Ivana Stambolića, koji je otet, a potom likvidiran i pokopan u šumi na Fruškoj gori.
Slavko Ćuruvija je ubijen ispred zgrade u kojoj je stanovao 11. aprila 1999. godine, u vrijeme dok su trajali zračni udari NATO na tadašnju SR Jugoslaviju, ali je suđenje za ubistvo počelo tek 17 godina kasnije, u junu 2015. godine.
S Ćuruvijom je u trenutku atentata bila i njegova parnerica, istoričarka Branka Prpa, koja je lakše ozlijeđena.