Medicinski otpad godinama truje Sanu, a od vlasti “niko ni da se počeše”

Fotografije velikih količina medicinskog otpada istresenih u blizini izvora rijeke Sane ponovo su pokrenule pitanje njegovog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini. I pored jasnih zakonskih rješenja i zakonskih pravilnika, i nadležni priznaju da znatne količine opasnog medicinskog otpada završe na deponijama ili u prirodi.

Fotografije, koje su objavili aktivisti Ekološkog pokreta Zelenkovac, pokazuju količinu istresenog otrovnog medicinskog otpada koja prosječno stane u jedan kamion.

Deponija je locirana na području sela Jasenovi Potoci, nedaleko od magistralnog puta koji spaja Mrkonjić Grad i Glamoč. Nepoznati počinilac ili počinioci istresli su stare lijekove na svega nekoliko kilometara od izvora rijeke Sane. Slučaj je otkriven prije desetak dana, ali ni do dan danas opasne materije nisu uklonjene sa terena, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) aktivista Boro Marić, koji radi u tom području.

“Tu je bilo nekad, u ratu su dovezli tu, iz Hrvatske ili Federacije BiH, veće količine tog medicinskog otpada i istresli tu u stari rudnik boksita koji se više nije koristio. I to tad nije riješeno, tako da je nekom palo na um da samo na taj otpad istrese još malo novog. Tu je još neki kamion otpada istresen. I sad se digla frka oko toga, svi pričaju o tome. Nije loše da se to medijski eksponira, da se skloni to sve, sanira i stari i novi otpad”, objašnjava Marić.

Koalicija za očuvanje rijeke Sane zahtijeva hitno od nadležnih da se opasni otpad ukloni. Uputili su i niz dopisa inspekcijama i lokalnim vlastima u Mrkonjić Gradu.

“To je vrlo opasno što se tiče običnog otpada, a kamoli još medicinskog otpada, koji, u stvari, samim atmosferskim uticajem, kišom i snijegom, može kroz tlo koje je u tom dijelu vrlo porozno, da prođe i da uđe direktno u rijeku, u vodotok iz kojeg ljudi piju vodu. To je vrlo, vrlo opasna stvar”, poručuje Goran Krivić iz Koalicije za Sanu.

U Inspektoratu Republike Srpske (RS) ističu kako se preduzimaju sve aktivnosti kako bi otpad bio uklonjen na propisan način, ali i da u ovom slučaju, nažalost, nije moguće utvrditi počinioca.

“Republički farmaceutski inspektori su 26. marta uz prisustvo komunalnog policajca i predstavnika inspekcijskih organa Opštine Mrkonjić Grad kao i predstavnika preduzeća ovlaštenog od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, za upravljanje opasnim otpadom, izvršili kontrolu u blizini sela Jasenovi Potoci gdje je nepoznato lice izvršilo nezakonito odlaganje medicinskog otpada. Ustanovljeno je da su dvije veće deponije lijekova odložene, koje datiraju još od poslijeratnog perioda”, kaže portparolka Inspektorata RS-a, Dušanka Makivić.

Na otpadu se nalaze tabletirani proizvodi, dodaje Makivić.

“Tu su šprice, sirupi, praškovi, igle i različiti proizvodi stranih proizvođača. S obzirom da je riječ o specifičnom slučaju gdje inspektori ne mogu utvrditi ko je vlasnik otpada, ko ga je odložio, te praktično nemaju odgovorno lice kome bi mogli naložiti uklanjanje otpada, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, regulisano je da u ovakvim slučajevima troškove snosi jedinica lokalne samouprave”, dodaje Dušanka Makivić.

U Bosni i Hercegovini se godišnje proizvede na desetine tona raznog medicinskog otpada. Upravljanje takvim otpadom regulisano je entitetskim i kantonalnim zakonima.

Medicinski otpad se mora skupljati odvojeno, voditi evidencija, spremati u odgovarajuće spremnike i privremeno skladištiti u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenim firmama koje ima propisanu dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom.

Iako propisi u oblasti upravljanja medicinskim otpadom u BiH postoje već godinama, i dalje nema podataka o tačnim količinama proizvedenog medicinskog otpada, niti na jednom mjestu postoje podaci o tome gdje na kraju tone tog otpada završe.

Dio otpada, poput citostatika i drugog farmaceutskog otpada trebao bi biti izvožen u zemlje EU na spaljivanje u posebnim postrojenjima kojih nema u BiH.

Mali dio zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite mogućnosti za ozbiljnije tretiranje otpada poput infektivnog.

No i pored toga znatan dio takvog otpada, prema priznanju i nadležnih entitetskih institucija ne bude zbrinut na odgovarajući način.

Procjene Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine su da se samo u tom entitetu godišnje proizvede oko 50 tona medicinskog otpada.

“Iako postoji čitav niz zakonskih rješenja, pravilnika i drugih i normativnih akata koji regulišu upravljanje medicinskim otpadom, ali nažalost iskustva na terenu pokazuju da po ovom pitanju imamo puno nejasnoća i da sustav koji je uspostavljen u zdravstvenim ustanovama nije na zadovoljavajućoj razini”, rekao je je na nedavnom održanom seminaru o upravljanju medicinskim otpadom direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Davor Pehar.

Nije bolje stanje ni u RS-u, kaže entitetski koordinator upravljanja medicinskim otpadom Željko Aleksić, koji je upozorio kako “veći dio otpada završava na komunalnim deponijama bez prethodne obrade ili se ispušta u kanalizaciju te izaziva potencijalnu opasnost po zdravlje stanovništva i lokalnu sredinu”.

“Prvo bi trebale da se firme koje zbrinjavaju medicinski otpad angažuju, jer po zakonu se kaže, čini mi se, član 62 Zakona o upravljanju otpadom, da svako lice koje preuzima, tretira, zbrinjava otpad, a izaziva opasnost po život i okolinu, kažnjava se zatvorskom kaznom od tri mjeseca do tri godine, plus novčanom kaznom od dvije do deset hiljada maraka”, poručio je Aleksić.

U ekološkim organizacijama ističu kako je jako važno podizati svijest o opasnostima od medicinskog otpada, jer, zbog izloženosti, rastu rizici od infektivnih bolesti, trovanja ili posljedica djelovanja radioaktivnog otpada.

Medicinski otpad, koji najčešće nastaje pružanjem zdravstvenih usluga, može biti patološki, infektivni, farmaceutski, ali i hemijski otpad.

Opasnost predstavljaju i medicinske posude, oštri predmeti poput igala, a sa posebnom pažnjom bi se trebalo odnositi prema radioaktivnom medicinskom otpadu.