Portparol MICT-a
Hag prati robijanje ratnih zločinaca: U kojoj zemlji će završiti Karadžić?
Eggleston je kazala i da ne postoji vremensko ograničenje u kojem Karadžić treba biti poslan na izdržavanje kazne
Jedna od trajnih funkcija Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MICT) jeste da nadgleda izvršenje kazni osoba koje su osudili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Međunarodni krivični sud za Ruandu (ICTR) i Mehanizam, te da odlučuje po takvim zahtjevima.
Ta će se funkcija nastaviti sve dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije.
Pojašnjava to u razgovoru za Dnevni avaz Helena Eggleston, portparol MICT-a, odgovarajući na dileme da li će jednom, kad se i Mehanizam ugasi, postojati opasnost da će ratni zločinac Radovan Karadžić od zemlje u kojoj bude služio doživotnu kaznu moći tražiti te eventualno i dobiti prijevremenu slobodu.
Eggleston je kazala i da ne postoji vremensko ograničenje u kojem Karadžić treba biti poslan na izdržavanje kazne.
Jedan od faktora u određivanju zemlje u kojoj se kazna izdržava je da ta država izrazi spremnost da osuđena osoba služi kaznu u njihovom zatvoru u skladu sa svojim zakonodavstvom.
– U skladu sa Statutom Mehanizma i drugim odredbama, proces određivanja zemlje sastoji se od četiri koraka. Tako sekretar stupa u kontakt s jednom ili više država kako bi ustanovio da li su spremne da se u njima izvršava kazna. On potom podnosi predsjedniku Mehanizma izvještaj, u kojem se navode države u kojima se potencijalno može izvršiti.
Helena Eggleston
Kazna i druge relevantne informacije. Predsjednik na osnovu informacija koje mu je dostavio sekretar i drugih informacija koje eventualno zatraži, određuje državu u kojoj će kazna biti izvršena, a sekretar izvršava ovu odluku – kaže Eggleston.
Potcrtavajući da su kazne koje su izrečene u Hagu u skladu s međunarodnim zatvorskim standardima i važećim zakonima države u kojoj se kazna izvršava, pod nadzorom Mehanizma, ona navodi i da zatvorski uvjeti moraju biti u skladu s relevantnim standardima ljudskih prava.
– Tu se uključuju standardna minimalna pravila za postupanje sa zatvorenicima koja je usvojio Prvi kongres Ujedinjenih naroda o prevenciji zločina i postupanju s prijestupnicima. Tu su i osnovni principi za postupanje sa zatvorenicima, koje je potvrdila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1990. godine – kazala je Egleston.
