Osnivali su škole, edukativne centre, čaršije…

Međunarodno priznati stručnjaci okupili su se danas u Sarajevu na naučnoj konferenciji “Isa-beg Ishaković” gdje su govorili o historijskom, političkom, ekonomskom i socijalnom uticaju Isa-bega Ishakovića na Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu i region, javlja Anadolu Agency (AA).

“Sarajevo ima izuzetno bogatu i dugu historiju, jedinstvenu u Evropi i zato što je to rijetki grad koji ima rodni list, a to je 1462. godina”, poručili su, između ostalog, učesnici današnje konferencije čiji je organizator Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković uz pokroviteljstvo Gradske uprave Sarajevo.

Za ovogodišnju konferenciju posebno su pripremljeni naučni radovi koji na bazi činjenica predstavljaju ogroman trag koji je Isa-beg ostavio na našim prostorima, među kojima je i njegova Vakufnama koja se smatra rodnim listom grada Sarajeva, a koja ove godine puni 557 godina.

Elvis Pivić, predsjednik Udruženja za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, kazao je da je Udruženje osnovano sa primarnim ciljem da izvrši revitalizaciju lika i djela Isa-bega Ishakovića.

“Današnja konferencija ima za cilj poticaj diskusije o liku i djelu Isa-bega Ishakovića i onim važnim temama političkog, ekonomskog, historijskog i socijalnog uticaja Isa-bega Ishakovića na Sarajevo, BiH i region u tom periodu. Ovogodišnja manifestacija također, ima za cilj da podstakne javnost u smislu obnove i napomene da Grad Sarajevo u ovom periodu puni svojih 557 godina i na takav način obilježava tu kulturnu baštinu različitih vjera, nacija i kultura koje gaji u srcu Evrope”, poručio je Pivić.

Smatra da je naučna činjenica da je Isa-beg Ishaković osnovač urbanog grada Sarajeva.
Konferenciju je predavanjem “Korjeni Sarajeva” otvorio prof. dr. Enver Imamović, koji je kazao, da je Sarajevo tako lijepo da bez obzira koliko je o njemu napisalo i rečeno, nikada nije dovoljno.

“Tako i današnji naučni skup ima za cilj da se iznesu najnovija dostignuća po pitanju poznavanja Sarajeva. Moj referat govori o korijenima Sarajeva. Prije Isa-bega Ishakovića ovdje su ljudi živjeli 5.000 godina prije. Kada su se prvi put ljudi naselili, a to je bio prije 5.000 godina”, pojasnio je Imamović.

Nastavio je da nije slučajnost da su i Rimljani na ovom području osnovali naselja – od Baščaršije pa do današnjeg Zemaljskog muzeja.

“Rimljani su ovdje bili 500 godina. Sarajevo, uvjetno rečeno, iz onog vremena, imalo je zgrade koje su imale centralno grijanje ispod poda, kanalizaciju, vodovod, dakle, vile. Da bi to sve bilo porušeno 6., 7. stoljeća nove ere kada dolaze Slaveni sa Avarima i na tim zgarištima oni prave kućerke, kolibe pokrivene slamom, i to je srednjovjekovno Sarajevo”, rekao je Imamović.

Da bi, istakao je, 850 godina kasnije došao Isa-beg Ishaković i zahvaljujući poziciji Sarajeva, izdao Vakufnamu i nastalo je Sarajevo u kojem mi danas živimo.

“Sarajevo ima izuzetno bogatu i dugu historiju, jedinstvenu u Evropi i zato što je to rijetki grad koji ima rodni list, a to je 1462. godina. On je napravio takvo Sarajevo, takve ljepote, da svi koji su dolazili u ovaj grad, ostali su zadivljeni”, poručio je Imamović.

Prof. dr. Enes Pelidija govorio je o temi “Bosanska kraljevina i Ishakovići”.

“Mislim da današnji skup donosi neke nove stvari koje do sada nisu rečene. Uzeo sam ovaj referat jer ne možemo govoriti o Isa-begu ako ne govorimo o njegovoj porodici – ocu, braći i sinu. Njegov doprinos koji je planetarno poznat da je osnivač Sarajeva, ali ja uvijek naglašavam, i Novog Pazara, koji je punih 414 godina bio u sastavu Bosanskog sandžaka, a zatim ejaleta, je izuzetno velik”, pojasnio je Pelidija.

Porodica Ishakovići, kako je kazao, po njegovom mišljenju, je jedina na ovim prostorima svojim vakufskim dobrima, zadužbinama, doprinijela nastanku ne samo Sarajeva i Novog Pazara nego i druga dva grada koja su zanemarena u javnom komuniciranju, a to je današnja Rogatica i Sokolac.

“Njihov je doprinos u toj činjenici što i kao vojskovođa i državnici osnivali su ne vojne kasarne nego škole, edukativne centre, čaršije te su podizali objekte od općeg značaja za obrazovanje i širenje nauke i kulture”, dodao je Pelidija.

Govornici na današnjoj konferenciji su i akademik i profesor na Univerzitetu u Skoplju, Ferid Muhić te prof. dr. Ismet Bušatlić.

Ovom prilikom, predstavljena su i dva rada gostujućih autorica. Profesorica Univeziteta u Edinburgu, Ines Aščerić-Todd, za ovu konferenciju posebno je pripremila rad o temi “Uticaj derviša u formiranju urbanih sredina u Bosni” dok dr. Vesna Miović sa Sveučilišta u Dubrovniku objavljuje rad “Isa-beg Ishaković i Dubrovčani”.

Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković osnovano je 2016. godine sa primarnom misijom revitalizacije lika i djela osnivača grada Sarajeva, Isa-bega Ishakovića.

Uz razvijanje osjećaja ljubavi prema Bosni Hercegovini i zaštiti njenog tradicionalnog duhovnog i kulturnog bića, glavni ciljevi Udruženja su osnaživanje tekovina i pružanje podrške u zaštiti kulturne baštine Bosne i Hercegovine te promovisanje prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa Isa-beg Isahkovića i Bosne i Hercegovine.